Povijest usmene književnosti. Uvjeti postanka i opstanka usmene književnosti (predkršćanska tradicija, kršćanstvo, društveni, kulturni, civilizacijski i urbani utjecaji). Hrvatska usmena književnost u korpusu cjelovite povijesti hrvatske književnosti, bilježenje i zapisivanje usmene književnosti, usmeno-književni zapisi u stilskim formacijama: srednjovjekovlje, renesansa, barok, prosvjetiteljstvo, romantizam, realizam, modernizam, 20. stoljeće, značajni zapisivači i istraživači hrvatske usmene književnosti, korijeni hrvatske kulture, baština Hrvata iz pradomovine, sveza s kršćanstvom, tijek hrvatske povijesti, obredi i običaji u Hrvata najstarijih vremena do danas, usmenoknjiževna komunikacija danas. Usmena književnost i hrvatska tradicijska kultura.

Proučavanje fimske teorije u nastanku filma. Predstavljanje povijesti filma kroz umjetničke,
kulturološke, umjetničke, sociološke i psihološke aspekte filmske umjetnosti. Proučavanje djela
renomiranih redatelja i stvaranje kritičke misli o njihovim produktima. Proučavanje filmskih pravaca
i njihovih utjecaja na razvoj filmske umjetnosti i industrije. Proučavanje nastanka filma u tehničkom
i izvedbenom smislu. Analiziranje filmske kritike te uočavanje strategija za kvalitetno kritičko
mišljenje. Proučavanje razvoja hrvatskog filma i proučavanje njegovih umjetničkih smjerova kroz
analizu pojedinih filmskih autora.

 
Kolegij uvodi studente u istraživanja čitanja i razvoja čitateljskih kompetencija koji se tijekom 20. st. počeo spoznavati kao proces neodvojiv od razvoja cjelokupne ličnosti pojedinca. Nove spoznaje o psihološkim i društvenim činiteljima koji oblikuju čitatelja i njegova očekivanja izvršile su utjecaj i na dio književne teorije i kritike koji se bavi čitateljevim razumijevanjem književnog teksta. H. R. Jauss i W. Iser razvijaju u SAD-u književnoteoretsku školu poznatu pod nazivom teorija recepcije ili teorija čitateljskog odgovora. Teorija recepcije posredno je utjecala i na pristup djetetu čitatelju. Vodeći se njezinim spoznajama, studenti će dobiti uvid u dijete-čitatelja, njegove objektivne mogućnosti doživljaja književnog teksta i očekivanja s obzirom na životno i čitateljsko iskustvo koje ima u pojedinim fazama svojeg literarno-estetskog razvoja u skladu s kojima se sadržaje za čitanje, bilo književne ili neknjiževne.
Razvoju čitateljske vještine pristupa se interdisciplinarno, sa stajališta pedagogije, psihologije, teorije književnosti, lingvistike, kulture, itd. Studenti će se upoznati s programima poticaja čitanja Gradske knjižnice u Zadru i po potrebi sudjelovati u njima.