Odsjek za kroatistiku

Student će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban:

• razumjeti i koristiti poznate svakodnevne izraze i vrlo jednostavne fraze koje se odnose na zadovoljavanje konkretnih potreba (I1)

• predstaviti sebe i druge te postavljati i odgovarati na pitanja o sebi i drugima, npr. o tome gdje živi, o osobama koje poznaje i o stvarima koje posjeduje (I2).

• vladati ograničenim brojem jednostavnih gramatičkih i rečeničkih struktura (I3)

• tražiti ili dostaviti osobne podatke u pisanom obliku (I4)

• napisati jednostavne fraze i rečenice o sebi i izmišljenim osobama, gdje žive i što rade (I5)

• razumjeti vrlo kratke, jednostavne tekstove, čitajući izraz po izraz, prepoznavajući poznata imena, riječi i osnovne fraze, prema potrebi ponavljajući čitanje (I6)

Tijekom nastave treba skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova kroz različite oblike kontinuiranog praćenja i vrednovanja.

U okviru prve provjere u sredini semestra studenti imaji pismeni kolokvij o stečenom znanju.

U okviru završnoga ispita  je drugi kolokvij na kraju semestra. Završni ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela.

Studenti će napraviti prezentaciju o slobodnoj temi vezanoj za mađarsku kulturu i civilizaciju. Prezentacija se prvo šalje e-mailom, i nakon provjere se izlaže ostalim studentima u grupi.

Svaka aktivnost se mora zadovoljiti u najmanje 50% ukupne ocjenske vrijednosti da bi joj se dodijelili ocjenski bodovi.

Obvezna je kupnja udžbenika u iznosu od 18 eura, koji se koristi tijekom sva četiri semestra

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

Student će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban:
-    razumjeti i koristiti poznate svakodnevne izraze i vrlo jednostavne fraze koje se odnose na zadovoljavanje konkretnih potreba (I1)
-    predstaviti sebe i druge te postavljati i odgovarati na pitanja o sebi i drugima, npr. o tome gdje živi, o osobama koje poznaje i o stvarima koje posjeduje (I2).
-     vladati ograničenim brojem jednostavnih gramatičkih i rečeničkih struktura (I3)
-     tražiti ili dostaviti osobne podatke u pisanom obliku (I4)
-     napisati jednostavne fraze i rečenice o sebi i izmišljenim osobama, gdje žive i što rade (I5)
-     razumjeti vrlo kratke, jednostavne tekstove, čitajući izraz po izraz, prepoznavajući poznata imena, riječi i osnovne fraze te prema potrebi ponavljajući čitanje (I6) 

Očekuje se ovladavanje slovenskog jezika na razini A1 prema klasifikaciji zadanoj Zajedničkim europskim okvirom za jezike (Vijeće Europe, Strasbourg 2005).

SADRŽAJ KOLEGIJA
Pojam romantizma. Društvena, kulturna, filozofska podloga romantizma. Romantizam u nacionalnim književnostima. Književne vrste u romantizmu. Pojam realizma. Društvena, kulturna i filozofska podloga realizma. Faze realizma. Gogoljevski smijeh, suvišnjaci, velike društvene freske. Prodor u nesvjesno u prozi Fjodora Mihailoviča Dostojevskoga. Bovarizam. Realizam u nacionalnim književnostima. Književnost naturalizma. Realistička i naturalistička drama. Viktorijansko doba i roman. Američka književnost devetnaestoga stoljeća (Edgar Allan Poe, Walt Whitman, Emily Dickinson, Henry James...). (I1-I10) Kraj devetnaestoga i početak dvadesetoga stoljeća. Dekadenca. Impresionizam. Simbolizam. Secesionizam. Esteticizam. Kulturna i intelektualna klima modernizma. Političke, društvene, gospodarske, kulturne i filozofske ideje. Modernistička središta, pokreti, časopisi i manifesti. Proza modernizma. Poezija modernizma. Drama modernizma. Avangarda. Imažinizam. Ekspresionizam. Futurizam. Dadaizam. Nadrealizam. Kratak pregled sjevernoameričke književnosti prve polovice dvadesetoga stoljeća. Europa prema sredini 20. stoljeća. Egzistencijalizam. Drama apsurda. Francuski novi roman. Novi povijesni roman. (I1-I10) Postmoderna književnost. Kulturna i intelektualna klima postmodernizma. Rana postmoderna proza. Metafikcija i historiografska metafikcija. Postmoderni žanrovi. Hispanoamerički novi roman. Postkolonijalna i feministička postmoderna književnost. Afrička književnost dvadesetoga stoljeća. (I1-I10)

Stjecanje temeljnog znanja iz povijesti, zemljopisa, kulture, umjetnosti, književnosti, jezika, folklora te običaja Mađarske. Formiranje što potpunije predodžbe o mađarskoj kulturi i civilizaciji u prošlosti i sadašnjosti, osvjetljenje višestoljetnoga državnog suživota Hrvata i Mađara.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni:

(I1) Nabrojiti zemljopisne, demografske i geopolitičke značajke Mađarske;

(I2) Navesti najvažnija događanja u mađarskoj povijesti;

(I3) Nabrojiti najznačajnije mađarske osobe i djela vezana za mađarsku kulturu i znanost;

(I4) Interpretirati hrvatsko-mađarske odnose u povijesnom, jezičnom i književnom pogledu

Tijekom nastave treba skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova kroz različite oblike kontinuiranog praćenja i vrednovanja.

Provjera znanja se realizira u formatu završnog ispita na kraju semestra. Završni ispit je pismeni.

Studenti će izraditi seminarski rad o djelu mađarske književnosti iz 20. ili 21. stoljeća po vlastitom izboru. Cilj ovog zadatka nije da književnost bude shvaćena kao obavezno štivo, već kao izvor inspiracije koji može obogatiti njihovo osobno iskustvo i produbiti razumijevanje mađarske kulture i civilizacije.

Svaka aktivnost se mora zadovoljiti u najmanje 50% ukupne ocjenske vrijednosti da bi joj se dodijelili ocjenski bodovi.

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli: