Pomoćne povijesne znanosti

Školska praksa (POV)

Viteštvo i viteška kultura

Upotrebe i zloupotrebe povijesti i baštine u suvremenom svijetu

Stručna praksa VI

Stručna praksa V

Stručna praksa IV

Stručna praksa III

Stručna praksa III

Stručna praksa II

Stručna praksa I

Srednjovjekovna povijest Europe od 12. do 16. stoljeća

Srednjovjekovlje u nastavi 21. stoljeća

Slovensko-hrvatske kulturne i povijesne veze

Ranosrednjovjekovna Europa

Prapovijest i stara povijest Bliskog istoka i Egipta

Ovaj e-kolegij je podijeljen na tri velike cjeline: prapovijest, povijest bliskoistočnih civilizacija i povijest starog Egipta. Iz svake cjeline bit će obrađene najvažnije teme, kako bi dobili prikaz važnih trenutaka koji su obilježili ljudsku povijest. Kako je razdoblje koje ovaj kolegij pokriva ogromno, a teme su vrlo široke nužno je načiniti izbor, pa možda neće biti obrađene neke vrlo atraktivne teme za vas, ali njih uvijek možete odabrati kao samostalni rad.

Kratki pregled sadržaja:

1.) Prapovijest. Rana otkrića i razvitak spoznaja o postanku ljudske vrste. Razvoj prvobitnih društvenih zajednica i primitivnih društava. Rane kulture i arheološka periodizacija. Razvitak ranog neolitika, te počeci razvoja civilizacije na primjeru Bliskog istoka.

2.) Pregled razvitka azijskih bliskoistočnih civilizacija. Pregled razvoja na području plodnog polumjeseca. Osobiti naglasak će biti stavljen na Mezopotamiju i genezu stratificiranog društva, grada i države. Fenomen Uruka, ranodinastičko i akadsko doba; III. dinastija Ura. Promjene na Bliskom istoku oko 2000. g. pr. Kr. Babilonija u 2. tisućljeću. Mala Azija (Hetiti) i područja Sirije i Palestine u 2. tis. pr. Kr. Bliski istok između 1200. i 500. g. pr. Kr. Kontinuiteti (Babilonija, Asirija) i promjene na prijelazu iz 2. u 1. tisućljeće (željezo, alfabet, karavanski promet na devama i novi značaj nomadizma). Novi narodi: Iranci na istoku (razvoj Perzije), Aramejci, Feničani, Hebrejci na zapadu. Problem Indoeuropljana.

3.) Egipat. Egipat kao autonomno civilizacijsko žarište. Egipat do kraja Stare države. Srednja i Nova država. Društvena i državna organizacija faraonskog Egipta. Egiptologija

Povijest rimske civilizacije

Povijest i kultura vikinškog doba

Povijest grčke civilizacije

Povijest grčke civilizacije upoznaje studenete s prvom visokom civilizacijom na europskom tlu, koju poznajemo kao egejsku civilizaciju brončanog doba na čija postignuća se naslanja grčka civilizacija koja je slijedi. Posebnu pažnju ćemo obratiti na njezino geografsko i vremensko rasprostiranje, materijalne karakteristike, razvoj specifičnih ekonomskih oblika, te pojavu prvog pisma na europskom tlu. Nakon sloma mikenske civilizacije počinje tzv. mračno doba. Što se dogodilo? Kako nestaju visoke civilizacije? Koliko o tome uopće znamo? Kako je ovo razdoblje utjecalo na pojavu visoke arhajske i klasične grčke civilizacije? O čemu ustvari pjeva Homer? Tko je Hesiod i kako su nastali olimpijski bogovi? Ovo su samo neka pitanja koja ćemo razmatrati. Iz ovog mračnog doba izašao je polis kao temeljna po­li­tič­ka i druš­tvena zajednica. Kako je nastao i kako se dalje razvija vidjet ćemo na odabranim primjerima, osobito Atene i Sparte, kao i alternativne političke oblike koji se razvijaju na tlu Grčke i područja koje su kolonizirali.

Kako su stari Grci utjecali na prostor Jadrana i osobito područje srednje Dalmacije vidjet ćemo u posebnom predavanju.

Pojava jakih država, s inovativnim vojnim pristupima poput Beotskog saveza (Tebe) i Makedonije trajno je promijenila sudbinu grčkih država i dovela do razvoja helenističkih monarhija, koje su trajno obilježile povijest ne samo Grčke, nego velikog dijela sjeverne Afrike, Azije (osobito Bliskog istoka) i dobrog dijela Europe (osobito onog orijentirnaog prema Sredozemnom moru). Grčki jezik postaje zajednički jezik ove civilizacije, korišten kao danas engleski u pomorstvu, znanosti, kulturi, trgovini. 

Kako se grčki svijet mijenjao, zbog čega i koliko brzo proučavat ćemo na ovom kolegiju.

Povijest Rijeke od početka 19. stoljeća do 1918. godine

Povijest Habsburške Monarhije od 16. stoljeća do 1918.

Povijest Europe u 19. stoljeću

Povijesna svakodnevica i interpretacija baštine

Pazinska knežija u ranom novom vijeku

Osnove poučavanja povijesti

Novovjekovna povijest Hrvatske od 16. do 18. stoljeća

Novovjekovna povijest Europe od 16. do 18. stoljeća

Muzeologija

Multietničnost gradova u suvremenoj povijesti

Metodika nastave povijesti

Metode i tehnike u istraživanju povijesti

Lokalna i zavičajna povijest u suvremenoj nastavi

Identiteti u ranosrednjovjekovnoj Europi

Hrvatske zemlje u srednjem vijeku od 12. do 16. stoljeća

Hrvatska ranosrednjovjekovna povijest

Hrvatska od Napoleona do 1918. godine

Hrvatska od 1918. do 1990.

Grčko 4. st. pr. Kr.

Kolegij se bavi političkom, vojnom, društvenom i ekonomskom poviješću grčke civilizacije u 4. st. pr. Kr. Poseban naglasak će biti stavljen na povijesne procese koji su doveli do uspona Sirakuze, Tebe i Makedonije, te raspada klasičnog grčkog polisa. Dio predavanja će se osvrnuti na ulogu Aleksandra Velikoga i njegova osvajanja, te širenje grčke civilizacije na azijsko i afričko područje. Razmatrat će se
utjecaj ovih događaja na jadranski prostor, s osobitim naglaskom na osnivanje grčkih kolonija u Dalmaciji. Iz ovog razdoblja su nam preostali brojni književni tekstovi, epigrafički spomenici, te arheološki ostaci što omogućuje intenzivnije upoznavanje studenata s različitim primarnim izvorima. Stoga cilj ovog predmeta je uputiti studente u znanstvenoistraživačke probleme grčke povijesti 4. st.
pr. Kr., te ih detaljnije upoznati s metodologijom rada na primarnim književnim i arheološkim izvorima. Grčko 4. st. pr. Kr. predstavlja vrhunac klasične grčke civilizacije kao i početak njezina propadanja. Ispunjeno je brojnim političkim i vojnim događajima, koji su bitno odredili daljnju povijest antičkog svijeta. Predavanja će se koncentrirati na nekoliko problema: 1.) posljedice peloponeskog rata i borbu za dominaciju u Grčkoj. 2.) dat će se osvrt na probleme u južnoj Italiji i Siciliji, s osobitim osvrtom na sirakuške tirane; 3.) osobita pozornost bit će stavljena na uspon Makedonije i vladavinu Filipa II. i Aleksandra Velikog.

Ceremonijali, rituali, mitovi i legende u srednjem vijeku

Baština kao izvor za društveni razvoj