Svi e-kolegiji | Merlin 24/25

Srednjovjekovna povijest Europe od 12. do 16. stoljeća

Nositelj kolegija: Kosana Jovanović

Srednjovjekovlje u nastavi 21. stoljeća

Nositelj kolegija: Kosana Jovanović

Slovensko-hrvatske kulturne i povijesne veze

Nositelj kolegija: Barbara Riman

Prapovijest i stara povijest Bliskog istoka i Egipta

Ovaj e-kolegij je podijeljen na tri velike cjeline: prapovijest, povijest bliskoistočnih civilizacija i povijest starog Egipta. Iz svake cjeline bit će obrađene najvažnije teme, kako bi dobili prikaz važnih trenutaka koji su obilježili ljudsku povijest. Kako je razdoblje koje ovaj kolegij pokriva ogromno, a teme su vrlo široke nužno je načiniti izbor, pa možda neće biti obrađene neke vrlo atraktivne teme za vas, ali njih uvijek možete odabrati kao samostalni rad.

Kratki pregled sadržaja:

1.) Prapovijest. Rana otkrića i razvitak spoznaja o postanku ljudske vrste. Razvoj prvobitnih društvenih zajednica i primitivnih društava. Rane kulture i arheološka periodizacija. Razvitak ranog neolitika, te počeci razvoja civilizacije na primjeru Bliskog istoka.

2.) Pregled razvitka azijskih bliskoistočnih civilizacija. Pregled razvoja na području plodnog polumjeseca. Osobiti naglasak će biti stavljen na Mezopotamiju i genezu stratificiranog društva, grada i države. Fenomen Uruka, ranodinastičko i akadsko doba; III. dinastija Ura. Promjene na Bliskom istoku oko 2000. g. pr. Kr. Babilonija u 2. tisućljeću. Mala Azija (Hetiti) i područja Sirije i Palestine u 2. tis. pr. Kr. Bliski istok između 1200. i 500. g. pr. Kr. Kontinuiteti (Babilonija, Asirija) i promjene na prijelazu iz 2. u 1. tisućljeće (željezo, alfabet, karavanski promet na devama i novi značaj nomadizma). Novi narodi: Iranci na istoku (razvoj Perzije), Aramejci, Feničani, Hebrejci na zapadu. Problem Indoeuropljana.

3.) Egipat. Egipat kao autonomno civilizacijsko žarište. Egipat do kraja Stare države. Srednja i Nova država. Društvena i državna organizacija faraonskog Egipta. Egiptologija

Nositelj kolegija: Lucijana Šešelj

Povijest i kultura vikinškog doba

Nositelj kolegija: Goran Bilogrivić

Povijest grčke civilizacije

Povijest grčke civilizacije upoznaje studenete s prvom visokom civilizacijom na europskom tlu, koju poznajemo kao egejsku civilizaciju brončanog doba na čija postignuća se naslanja grčka civilizacija koja je slijedi. Posebnu pažnju ćemo obratiti na njezino geografsko i vremensko rasprostiranje, materijalne karakteristike, razvoj specifičnih ekonomskih oblika, te pojavu prvog pisma na europskom tlu. Nakon sloma mikenske civilizacije počinje tzv. mračno doba. Što se dogodilo? Kako nestaju visoke civilizacije? Koliko o tome uopće znamo? Kako je ovo razdoblje utjecalo na pojavu visoke arhajske i klasične grčke civilizacije? O čemu ustvari pjeva Homer? Tko je Hesiod i kako su nastali olimpijski bogovi? Ovo su samo neka pitanja koja ćemo razmatrati. Iz ovog mračnog doba izašao je polis kao temeljna politička i društvena zajednica. Kako je nastao i kako se dalje razvija vidjet ćemo na odabranim primjerima, osobito Atene i Sparte, kao i alternativne političke oblike koji se razvijaju na tlu Grčke i područja koje su kolonizirali.

Kako su stari Grci utjecali na prostor Jadrana i osobito područje srednje Dalmacije vidjet ćemo u posebnom predavanju.

Pojava jakih država, s inovativnim vojnim pristupima poput Beotskog saveza (Tebe) i Makedonije trajno je promijenila sudbinu grčkih država i dovela do razvoja helenističkih monarhija, koje su trajno obilježile povijest ne samo Grčke, nego velikog dijela sjeverne Afrike, Azije (osobito Bliskog istoka) i dobrog dijela Europe (osobito onog orijentirnaog prema Sredozemnom moru). Grčki jezik postaje zajednički jezik ove civilizacije, korišten kao danas engleski u pomorstvu, znanosti, kulturi, trgovini.

Kako se grčki svijet mijenjao, zbog čega i koliko brzo proučavat ćemo na ovom kolegiju.