Teorije i politike mira

Kolegij Teorije i politike mira obuhvaća sadržaje karakteristične za akademski mirovni studij kao sistematsko proučavanje mira i uvjeta za njegovo postizanje. Za razliku od tradicionalnijih pristupa problemima mira, sukoba i sigurnosti, polazišta kolegija Teorije i politike mira su globalna perspektiva (za razliku od nacionalne ili pak međunarodne), postizanje mira na miroljubiv način kao cilj istraživačkog i studijskog bavljenja mirom i sukobima, te transdisciplinarnost i usmjerenost na policy ishode i aktivističko djelovanje i zagovaranje. Cilj kolegija: Studenti koji uspješno završe kolegij bit će upoznati s različitim teorijama mira, te sa poviješću, razvojem i pristupima proučavanja i zagovaranja mira. Nadalje, upoznat će načine rješavanja i preobrazbe sukoba, te prijedloge i hipoteze o uvjetima za stvaranje trajnog pozitivnog mira. Na primjeru aktivističkog rada kolega/ica iz Centra za mirovne studije moći će analizirati (ne)uspješnost i (ne)primjerenost različitih pristupa održavanju i izgradnji mira u Hrvatskoj. Način podučavanja i ocjenjivanja: Podučavanje na kolegiju Teorije i politike mira uključuje predavanja, prikazivanje dokumenarne filmske građe, studentske prezentacije zadane literature i gostujuća predavanja. Dio aktivnosti na kolegiju zbiva se na sustavu za e-učenje Merlin. predavanja, prikazivanje dokumenarne filmske građe, studentske prezentacije zadane literature i gostujuća predavanja. Dio aktivnosti na kolegiju zbiva se na sustavu za e-učenje Merlin. Nužno je prisustvovati na 30% predavanja i 50% seminarske nastave. Bez toga nema potpisa! Završna se ocjena formira se kontinuiranom provjerom znanja na temelju 3 obvezna elementa: 1. Participacija 30 bodova: a. Aktivnost na predavanjima i seminarima: i. Individualna seminarska prezentacija iz literature Pravedni i nepravedni ratovi, te The Causes of War and the Spread of Peace 10 bodova ii. sudjelovanje u raspravi na satu – 5 bodova iii. Pisanje dnevnika sukoba na Merlinu (dnevnik sukoba uključuje praćenje u stvarnom vremenu – dakle tijekom semestra – jednog odabranog sukoba i bilježenje događaja i komentara vezanih uz odabrani sukob) koji je ulazna kompetencija (temelj za position papere) za debatu o rješavanju sukoba u sklopu Modela UN-a (MUN) na kraju semestra – 15 bodova 1 2. Izrada i prezentacija grupnog istraživačkog rada 30 bodova – Istraživački rad je grupni rad (u grupi je idealno četiri studenata/ica) na temu izabranog sukoba – tema istraživačkog rada, sažetak i literatura predaju se do 16.11.2025. Nakon predaje pisanog prijedloga istraživačkog rada, od svake grupe se očekuje da dođe na konzultacije (u regularnom terminu ili po dogovoru). Istraživački rad mora biti prezentiran u terminima 10. i 17.12. te 7. i 14.1. a po rasporedu koji će predmetni nastavnici napraviti nakon što im budu predane sve teme. Prezentacija se ocjenjuje se po sljedećim kriterijima: kvaliteta istraživanja (broj i kvaliteta korištene literature) 40%, argumentacija (prezentacija pozicije svih strana u sukobu) 40%, stil i struktura 20%. 3. Pisani dio ispita – 40 bodova Literatura za pisani dio ispita su knjige: Walzer, Michael, Just and Unjust Wars, Basic Books, 2006./ Volcer, Majkl, Pravedni i nepravedni ratovi, Službeni glasnik, 2009. Gat, Azar, The Causes of War and the Spread of Peace, Oxford University Press, 2017. Na pisani dio ispita se može izaći na ispitnim rokovima ili pak se može polagati u dva dijela tijekom semestra. Prvi dio (Walzer) se može polagati na 1. kolokviju 26. 11. Drugi dio (Azar Gat) se polaže na prvom mješovitom ispitnom roku (ovisno o dinamici izlaganja istraživačkih radova). Uvjet za izlazak na ispit minimalan broj dolazaka i prezentacija istraživačkog rada.