Sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij Medicina

Ciljevi, zadaci i planirani ishod kolegija

Zadaća je ovog kolegija omogućiti studentu da primjenom prethodno stečenih znanja iz Neuroanatomije te Fiziologije i patofiziologije usvoji najprije znanje o normalnoj funkciji živčanog sustava, a neposredno potom i znanje o patofiziološkim mehanizmima, koji dovode do poremećaja normalne funkcije i pojave specifične bolesti.

Nastava se izvodi u ljetnom semestru druge godine studija: 26 sati predavanja, 18 sati seminara i 16 sati vježbi što iznosi 5 ECTS-a.

Cilj kolegija je usvajanje znanja o normalnoj i narušenoj funkciji živčanog sustava u obimu koji je neophodan za daljnje uspješno praćenje studija. Zadatak nastave jest usvajanje osnovnih znanja o funkcionalnoj organizaciji živčanog sustava kao supstratu fizioloških i patofizioloških zbivanja, te usvajanje znanja o osnovnim neurofiziološkim i neuropatološkim procesima.
Izvođenje nastave:

Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i vježbi, koje uključuju primjenu kompjuterskih programa tipa Biopac i SymBioSys, koji prezentiraju fiziološke funkcije ili određene bolesti u ljudi, te programski orijentiranu nastavu. Određena patološka stanja demonstriraju se i na životinjskim modelima. Dio seminara se izvodi kao problemski orijentirana nastava tako da studenti na temelju tipičnih anamnestičkih i dijagnostičkih podataka mogu uz pomoć nastavnika rješavati složene fiziološke i patofiziološke probleme.
Na seminarima i vježbama student s nastavnikom aktivno raspravlja o fiziološkim i patofiziološkim mehanizmima. Student je obavezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na seminarima i vježbama. Nastavnik procjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara i vježbi (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, aktivnost itd.). Rad svake grupe studenata nadgleda nastavnik-mentor, koji ima pravo i dužnost da posebno poziva na razgovor studenta koji zakazuje u nastavi. 

U skladu sa Zakonom i Statutom Medicinskog fakulteta, svi oblici nastave (predavanja, vježbe, seminari,) su obvezni. Opravdanost izostanaka sa seminara i vježbi dokazuje se valjanim potvrdama.

Predavanja, seminari i vježbe održavaju se prema Izvedbenom nastavnom programu (INP) dostupnom na platformi Merlin. 

Okvirni sadržaj kolegija

Opća organizacija živčanog sustava: centralni, periferni i autonomni. Stanična bi­ologija neurona: mikrookoliš neurona -glija stanice, moždani krvotok i njegovi pore­me­ćaji; krvno-moždana barijera i njeni poremećaji; cerebrospinalni likvor i hidrocefa­lus; opći energijski metabolizam mozga. Temeljni neurofiziološki procesi: membranski i akcijski potencijali; na­stanak i ši­renje živčanog impulsa. Građa i funkcija sinapsi. Neurotransmiteri i njihovi receptori: biokemij­ske osobitosti sinteze i razgradnje, distribucija te interakcija neurotransmiterskih sus­tava. Mem­branski receptori: razdioba, građa, aktivacija, distribucija; patofiziologija živ­čanog prije­nosa. Neuronski sklopovi za obradu informacija. Organizacija senzoričkih sustava i sen­zoričke funkcije: somatska (receptori) i specijalna osjetila (vid, sluh, rav­noteža, okus, mi­ris). Senzorički poremećaji, patofiziološka podloga boli. Opće ustroj­stvo motoričkih su­stava: spinalni i supraspinalni refleksi; piramidni i ekstrapiramidni motorični sustav; fun­kcija bazalnih ganglija: cerebelarna kontrola motorike; motorički živčani poremećaji. Autonomi živčani sustav: fiziološki i patofiziološki aspekti. Opće i upravljačke funkcije mozga: ascendentni retikularni aktivacijski sustav (pažnja, budnost, spava­nje); limbički sustav (čuvstva, neuroendokrinologija ponašanja), spolnost. Više moždane funkcije: laminarna i vertikalna organizacija moždane kore: integracijska funkcija živčanog sus­tava. Intelektualne fun­kcije (pamćenje, mišljenje, govor); poremećaji psihičkih funkcija.

Razvijanje općih kompetencija (znanja i vještina)

Na kraju kolegija Neurofiziologija očekuje se da će student biti sposoban:

1.          interpretirati i objasniti osnove funkcioniranja živčanog sustava

2.          interpretirati i objasniti osnove poremećaja rada živčanog sustava

3.          povezati i odrediti važnost živčanog sustava unutar cjelokupnog organizma

Razvijanje specifičnih kompetencija (znanja i vještina)

Na kraju kolegija Neurofiziologija očekuje se da će student biti sposoban:

1.          objasniti načela nastanka i širenja akcijskog potencijala (impulsa) kao i osnovu patofiziologije živ­čanog prije­nosa

2.          objasniti pojam sinaptičke transmisije, biokemij­ske osobi­tosti sinteze i razgradnje, te distribucije i interakcije neurotransmiterskih sus­tava

3.          nabrojiti i opisati razdiobu, građu, distribuciju i aktivaciju membranskih receptora

4.       objasniti somatska (dodir, tlak, položaj, bol, temperatura) i specijalna osjetila (vid, sluh, okus, miris, ravnoteža) počevši od senzoričkih receptora preko ulaznih (aferentnih) vlakana do kore mozga

5.          objasniti patofiziološke procese vezane uz oštećenja somatosenzoričkih i specijalnih osjetila

6.          objasniti ulogu živčanog sustava u kontroli motorike: ustroj motorne jedinice, spinalna kontrola motoričkog sustava, voljni motorički pokreti, stav tijela, uloga bazalnih ganglija i malog mozga    u kontroli pokreta

7.          objasniti opće i upravljačke funkcije mozga, stanja budnosti i svijesti, emocije i raspoloženje

8.          objasniti reakciju i važnost autonomnog živčanog sustava

9.          opisati vrste učenja i pamćenja, stanične mehanizme učenja i pamćenja te poremećaje učenja i pamćenja

10.       opisati građu i funkciju krvnomoždane barijere, cerebrospinalnog likvora, mehanizme regulacije protoka krvi te poremećaje cirkulacije (cerebrovaskularni inzult)