Ciljevi kolegija su upoznati studente s značajem štetočinja u poljoprivrednoj proizvodnji te načelima okolišno prihvatljive zaštite bilja. Nakon uspješno položenog kolegija studenti će moći: 

  1. Definirati važnost i ulogu kukaca, uzročnika biljnih bolesti i korova u poljoprivrednoj proizvodnji;
  2. Opisati i identificirati  najznačajnije štetnike, korove i uzročnike biljnih bolesti prema simptomima oštećenja na biljci ili morfološkim značajkama štetočinje;
  3. Definirati i usporediti načela ekološke, konvencionalne i integrirane zaštite bilja;
  4. Definirati grupe sredstava za zaštitu bilja s obzirom na mehanizam djelovanja sredstva za zaštitu bilja i njihovu otrovnost
  5. Definirati osnovne pojmove iz fitomedicine;
  6. Argumentirati prednosti i nedostatke primjene sredstava za zaštitu bilja;
  7. Argumentirati odluku o potrebi primjene mjera suzbijanja štetočinje.

Cilj modula je upoznati studente sa značajem zadrugarstva i drugim oblicima poslovnih povezivanja u nacionalnom i internacionalnom kontekstu.

Cilj modula je upoznavanje studenata s principima zaštite bilja u povrćarstvu.

Nastavne teme i prezentacije su postavljene !!

Dio voćarstvo (prof. Stanisavljević)

Nastavne cjeline i prezentacije po nastavnim temama su postavljene !!

Korespodencija ostaje kao i do sada putem zajedničkog maila.

U okviru predmetnog modula obrađivat će se zakonska regulativa vezana za uzgoji držanje kućnih ljubimaca zbog osobnih potreba i u komercijalne svrhe. Objasnit će se pasminska podjela i karakteristike pojedinih pasmina pasa, a naglasak će biti na psima koji se drže kao kućni ljubimci u stanu, kući ili dvorištu te specifičnostima uzgoja pojedinih pasmina. Tematska cjelina iz felinologije objasnit će podjelu mačaka s obzirom na duljinu dlake, veličinu i način uzgoja, te njegu i pripreme za izložbe mačaka. Obradit će se držanje, hranidba i njega ukrasnih kunića. U tematskoj cjelini ornitologija obradit će se vrsne specifičnosti uzgoja i načini držanja ptica kao kućnih ljubimaca (papagaji, kanarinci i egzotične ptice), te osnove akvaristike i teraristike. Za različite vrste i starosne kategorije pojedinih kućnih ljubimaca potrebni su različiti uvjeti za život i razmnožavanje a potrebni zoohigijenski uvjeti u nastambama i najčešće bolesti, te profilaksa liječenja kućnih ljubimaca obradit će se u zasebnoj cjelini u vidu predavanja i seminarskog rada.

Osnovni cilj modula:

Upoznati studente s proizvodnjom bilja u zaštićenim prostorima te s izgradnjom staklenika i plastenika kod izbora konstrukcija, materijala i opreme. Izbor i modeliranje sistema uzgoja u tlu, supstratu (različitog sastava), kontejnerski uzgoj, hidroponski uzgoj u supstratu i bez. Sterilizacija i dezinfekcija prostora, primjena bioloških metoda u zaštiti kultura.

Ishodi učenja:

  1. Navesti i opisati vrste zaštićenih prostora
  2. Prepoznati značajke lokacije i ostalih čimbenika pri podizanju zaštićenih prostora
  3. Odabrati tip zaštićenog prostora u ovisnosti o odabiru proizvodnih tehnologija
  4. Upravljati modernim sustavima proizvodnje i upravljačkim jedinicama
  5. Organizirati proizvodni proces i održavati zaštićene prostore

Cilj predmeta je dati  studentima potrebno znanje o tržišnim činiocima, zakonitostima i specifičnostima na tržištu hrane kao i o marketing miksu te marketinškom planiranju vezano za poljoprivredne proizvode.

Ishodi učenja:

  1. Obrazložiti značaj hrane
  2. Definirati i analizirati tržište hrane: dugoročni trendovi, ponuda hrane
  3. Obrazložiti potrebe, potrošnju i potražnju za hranom
  4. Definirati i objasniti segmentaciju tržišta hrane
  5. Interpretirati značaj proizvodnog i distribucijskog miksa hrane
  6. Interpretirati značaj cjenovnog i promocijskog miksa hrane
  7. Analizirati proizvodnju hrane u Republici Hrvatskoj te suvremene trendove na tržištu hrane

Cilj kolegija je upoznati studente sa čimbenicima proizvodnje, vrstama troškova i metodama koje se koriste u agroekonomskoj analizi troškova s ciljem održavanje povoljnih odnosa između čimbenika biljne i stočarske proizvodnje, racionalnog obavljanje procesa rada te ostvarivanja ekonomične i rentabilne poljoprivredne proizvodnje

Ishodi učenja:

  1. Identificirati čimbenike poljoprivredne proizvodnje te objasniti obilježja osnovnih i obrtnih sredstava
  2. Imenovati i objasniti troškove sredstava za rad, predmeta rada, rada ljudi te amortizacije i kamata
  3. Prikazati kretanje stalnih, promjenjivih i ukupnih troškova
  4. Proračunati troškove održavanja i optimalni vijek korištenja sredstava mehanizacije
  5. Sastaviti kalkulaciju cijene koštanja i analizirati produktivnost rada, ekonomičnost i rentabilnost proizvodnje
  6. Objasniti pojam, sadržaj i postupak godišnjeg obračuna poslovanja s osvrtom na planiranje i analizu poslovnog rezultata

Cilj kolegija tjelesne i zdravstvene kulture u visokom obrazovanju je:
(1) učenje novih motoričkih znanja,
(2) usavršavanje osnovnih teorijskih i praktičnih motoričkih znanja,
(3) sprečavanje procesa preranog pada osobina i sposobnosti uslijed nedostatne tjelesne aktivnosti,
(4) osposobljavanje studenata za individualno tjelesno vježbanje i
(5) promicanje tjelovježbene i sportske kulture. 

Cilj modula je upoznati polaznike s osnovnim principima rada i trendovima razvoja tehnike u doradi, skladištenju i transportu poljoprivrednih proizvoda.

Ishodi učenja su:

1. Opisati fizikalno-mehaničke karakteristike transportiranih materijala

2. Izabrati optimalan tip skladišta i ekonomskog dvorišta sukladan količini i vrsti proizvedene robe

  3. Opisati princip rada sredstava unutrašnjeg transporta u poljoprivredi

  4. Definirati teorijske osnove sušenja zrna  i tipove sušara

5. Izraditi i prezentirati zadanu temu iz područja tehnike dorade, skladištenja i transportnih sredstava u poljoprivredi

Cilj kolegija je upoznavanje sa strukturom i ciljevima proizvodnje poljoprivredne tvrtke ili poljoprivrednog gospodarstva i stjecanje organizacijskih i proizvodnih kompetencija. Kompetencije uključuju planiranje aktivnosti u biljnoj ili stočarskoj proizvodji, organizaciju agrotehničkih operacija, planiranje nabave, obnove i primjene proizvodnih materijala i temeljnih sredstava, kontrolu provedbe agrotehničkih operacija i kontrolu stanja agrobiocenoze i proizvodnog sustava.

Studenti sudjelovanje u stručnoj praksi i stečene kompetencije evidentiraju u Dnevnik rada.

Cilj modula je upoznati pristupnike s radom strojeva i uređaja u osnovnoj i dopunskoj obradi la, te distribuciji gnojiva. Sadržaj omogućava polaznicima detaljno upoznavanje strojeva i uređaja njihovu koncepciju, sklopove, teoriju rada, podešavanje i primjenu.

Ishodi učenja su:

1. Detaljno objasniti principe rada oruđa za snovnu i predsjetvenu obradu tla te gnojidbu koji se koriste u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji.

2. Obaviti najvažnija praktična podešavanje plugova, tanjurača, drljača, valjaka, kombiniranih agregata, utovarivača stajnjaka, prikolica za distribuciju stajnjaka i rasipača mineralnih gnojiva  

3. Izraditi i prezentirati zadanu temu iz područja strojeva i uređaja u ratarstvu i vrtlarstvu

4. Izračunati važnije eksploatacijske parametre poljoprivredne mehanizacije u ratarskoj proizvodnji

Ciljevi predmeta 

Upoznati studente s osnovama uzgojnog rada u konjogojstvu, govedarstvu, ovčarstvu i kozarstvu, peradarstvu, svinjogojstvu. 

Očekivani ishodi učenja za predmet 

  1. shvatiti privrednu i ekonomsku važnost u konjogojstvu, govedarstvu, ovčarstvu i kozarstvu, peradarstvu i svinjogojstvu u poljoprivrednoj proizvodnji,
  2. prepoznati i opisati najvažnije pasmine konja, goveda, ovaca i koza, peradi i svinja u Hrvatskoj i u svijetu,
  3. definirati čimbenike o kojima ovisi proizvodnja mlijeka i mesa uvažavajući anatomske i fiziološke funkcionalne osobitosti, 
  4. obrazložiti suvremene tehnologije u konjogojskoj, govedarskoj, ovčarskoj i kozarskoj, peradarskoj i svinjogojskoj proizvodnji

Sadržaj predmeta:

Značaj konjogojstva, pasmine konja. Boje konja s oznakama. Hodovi konja. Eksterijer i tjelesne mjere. Hranidba konja. Reprodukcija konja. Načini korištenja konja. Privredni značaj govedarstva, podrijetlo i pasmine goveda, proizvodnja mlijeka, potrebni uvjeti za držanje goveda za meso, tržište proizvoda govedarstva. Značaj ovčarstva i kozarstva, pasmine. Sustavi, metode uzgoja i reprodukcija ovaca i koza. Ovčji i kozji proizvodi. Tehnologija proizvodnje ovaca i koza. Značaj peradarstva, proizvodnja i potrošnja mesa i jaja, podrijetlo i pasmine peradi, proizvodnja rasplodnih i konzumnih jaja, tov kokoši, pura, pataka i gusaka. Značaj svinjogojstva, pasmine. Metode uzgoja i testiranja svinja. Hranidba svinja. Tehnologija proizvodnje svinja.

Literatura:

Obvezna literatura:

  1. Kralik, G., Zdenĕk, A., Baban, M., Bogut, I., Gantner, V.,  Ivanković, S.,  Katavić, I., Kralik, D.,  Kralik, I., Margeta, V., Pavličević, J. (2011): Zootehnika. Grafika, Osijek.
  2. Mioč, B., Pavić, V. (2002): Kozarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb.
  3. Mioč, B., Pavić, V., Sušić, V. (2007): Ovčarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb.
  4. Uremović, Z., Uremović, M., Pavić, V., Mioč, B., Mužic, S., Janječić, Z. (2002): Stočarstvo. Agronomski fakultet, Zagreb.

Preporučena literatura:

  1. Baban, M. (2014): Osnove rada s konjima. Priručnik. Gradska tiskara, Osijek.
  2. Caput, P. (1996): Govedarstvo. Celeber, Zagreb.
  3. Ivanković, A. (2004): Konjogojstvo. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb.
  4. Kralik G.,  Has-Schön E., Kralik D., Šperanda M. (2008): Peradarstvo – biološki i zootehnički principi. Grafika, d.o.o. Osijek.
  5. Kralik G., Kušec  G., Kralik D.,  Margeta V. (2007): Svinjogojstvo – biološki i zootehnički principi. Grafika, d.o.o. Osijek.
  6. Uremović, Z. (2004): Govedarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb.

Cilje kolegija je objasniti značaj i ulogu računovodstva u poduzeću, knjigovodstvene sustave, računovodstvene izvještaje te metode analize financijskih pokazatelja uspjeha poslovanja poduzeća

Ishodi učenja:

  1. Objasniti pojam, strukturu i osnovna obilježja računovodstava,
  2. Opisati osnove i metode knjigovodstva,
  3. Razlikovati temeljne računovodstvene kategorije,
  4. Protumačiti temeljna računovodstvena izvješća,
  5. Analizirati financijske izvještaje te izračunati pokazatelje uspjeha poslovanja poduzeća,
  6. Opisati posebnosti računovodstva u poljoprivredi.

Cilj ovog kolegija je prikazati značaj korjenastih kultura (šećerne repe i cikorije) i uljarica (suncokret, uljana repica, soja, uljna bundeva).  Nadalje, utvrditi njihovu gospodarsku važnost u svijetu i u Hrvatskoj, upotrebu te površine i prinose. Za svaku kulturu opisan je značaj agroekoloških uvjeta u proizvodnji i agrotehnika proizvodnje, zatim morfološka svojstva i tehnološka kvaliteta. 

Osnovni cilj modula:

Upoznati studente s povrćarskim i cvjećarskim vrstama. Prikazati tradicionalne i suvremene načine proizvodnje te upoznati studente s osnovnim načelima proizvodnje povrćarskih i cvjećarskih vrsta.

Ishodi učenja:

  1. Navesti i opisati povrćarske i cvjećarske kulture
  2. Prepoznati tradicionalne i suvremene metode proizvodnje
  3. Primijeniti osnovna pravila i načela kod gnojidbe, zaštite te berbe i transporta povrćarskih i cvjećarskih vrsta
  4. Odabrati i razlikovati specifične zahvate i mjere njege kod proizvodnih procesa određene kulture
  5. Prepoznati bolesti i štetnike povrća i cvijeća te provoditi mjere njihovog suzbijanja – biološka kontrola
  6. Predvidjeti prinose te osigurati dobru kvalitetu ploda i cvijeta

Osnovni ciljevi: Upoznati studente s povrćarskim vrstama. Prikazati tradicionalne i suvremene načine proizvodnje, te upoznati studente s osnovnim načelima proizvodnje povrćarskih vrsta.

Ishodi učenja:

  1. Navesti i opisati povrćarske i kulture
  2. Prepoznati tradicionalne i suvremene metode proizvodnje
  3. Primijeniti osnovna pravila i načela kod gnojidbe, zaštite te berbe i transporta povrćarskih i vrsta
  4. Odabrati i razlikovati specifične zahvate i mjere njege kod proizvodnih procesa određene kulture
  5. Prepoznati mikroklimatske uvjete koji mogu biti uzrok pojave bolesti i štetočina povrća te odrediti mjere zaštite - biološka kontrola
  6. Predvidjeti prinose te osigurati dobru kvalitetu ploda

Sadržaj predmeta obuhvaća poznavanje tehničkih i tehnoloških karakteristika poljoprivrednih traktora.

Upoznati vrste traktora, bilancu snage, spojke, mjenjače, diferencijal, reduktore.

Opisati uređaje za upravljanje, kočenje, nošenje oruđa.

Opisati princip rada hidrauličnog sustava. Praktično svladati rukovanje i upravljanje traktorom na poligonu.

Cilj kolegija Peradarstvo I je upoznati studente sa stanjem peradarstva u RH, informirati ih o broju peradi, proizvodnji jaja i mesa. Nadalje, studenti će proučiti važeće Pravilnike o kvaliteti jaja i mesa, bit će upoznati s podrijetlom peradi, pasminama peradi i tehnologijom proizvodnje peradi. Savladavanjem predviđenog programa studenti će moći voditi proizvodnju na peradarskoj farmi.

Kolegij “Osnove tloznanstva i biljne proizvodnje” obuhvaća teme vezane za sastav i svojstva tla te njegove uloge kao i utjecaj kemijskih, bioloških i fizikalnih svojstava na njegovu proizvodnu sposobnost i plodnost. Studenti se upoznaju sa svojstvima dominantnih tipova tala te procesima koji dovode do njegove degradacije. U okviru kolegija studenti dobivaju osnovne informacije o elementima biljne ishrane, gnojidbe, kondicionera tla te mogućnost korištenja različitih supstrata za biljnu proizvodnju. U okviru kolegija studenti obrađuju gradivo iz područja obrade tla (osnovna, dopunska I reducirana obrada) kroz spoznaje o povoljnom stanju tla za obradu, promjene u tlu izazvane obradom te primjenom novih tehnoloških rješenja. Ujedno , kolegij obuhvaća osnovu biološke reprodukcije, njegu usjeva te različite sustave biljne proizvodnje (konsocijacija kultura, plodoredi, monokultura)

Modul Osnove strojarstva daje studentima osnovna znanja iz područja strojarstva.

Modul obuhvaća četiri tematske cjeline: Tehnički materijali (MAT), Mehanika (MEH), Elementi strojeva (ES) te Motori i traktori (MiT).

Navedena znanja studentima će služiti kao podloga za praćenje drugih modula na smjeru Mehanizacija te primjenu poljoprivredne tehnike u različitim područjima poljoprivrede.

Ovaj izborni modul sastoji se od tri tematske cjeline (Žitarice, Industrijsko bilje, Krmno bilje) a osnovni cilj je upoznavanje studenata s morfološkim i biološkim svojstvima te tehnologijom proizvodnje najvažnijih žitarica, industrijskog i krmnog bilja. Nakon svladavanja predviđenog programa student će znati klasificirati ratarske usjeve i objasniti značaj žitarica, industrijskog i krmnog bilja u poljoprivrednoj proizvodnji te njihovu ulogu u gospodarstvu i proizvodnji hrane i sirovina, opisati morfološka i biološka svojstva najznačajnijih ratarskih kultura u Republici Hrvatskoj, razumijeti  specifične potrebe pojedinih ratarskih kultura za agroekološkim uvjetima tijekom životnog ciklusa te upoznati tehnologiju proizvodnje najrasprostranjenijih žitarica, industrijskog i krmnog bilja

Modul Osnove poljoprivrednog strojarstva daje studentima osnovna znanja iz područja strojarstva.

Modul obuhvaća četiri tematske cjeline: Tehnički materijali (MAT), Mehanika (MEH), Elementi strojeva (ES) te Motori i traktori (MiT). 

Navedena znanja studentima će služiti kao podloga za praćenje drugih modula iz područja primjene poljoprivredne tehnike u zootehnici.

Cilj predmeta je upoznavanje studenata s osnovnim zakonitostima nasljeđivanja i osnovnim pojmovima vezanim za selekciju domaćih životinja. Gradivo modula podijeljeno je u dva dijela. Prvi dio odnosi se na opću genetiku, a drugi dio na osnove selekcije. U prvom dijelu studenti se upoznaju sa strukturom i funkcijom stanice biljaka i životinja, principima nasljeđivanja svojstava, molekularnom strukturom i funkcijom gena te genetskom determinacijom kvalitativnih i kvantitativnih svojstava. Sadržaj drugog dijela: genetska konstitucija populacije; devijacije od H.W. zakona genetske ravnoteže populacije; kvantitativna svojstva u uzgoju domaćih životinja; pojam uzgojne vrijednosti; principi selekcije domaćih životinja; inbriding i heterozis i njihov značaj u selekciji i uzgoju domaćih životinja.

Kolegij Osnove bilinogojstva s agrometeorlogijom u fokus proučavanja stavlja osnovne faktore poljoprivredne proizvodnje, klimu, tlo i biljku, te njihovu međusobnu povezanost. Cilj navedenog kolegija je prepoznati i opisati najvažnije meteorološke i klimatološke elemente te objasniti njihov utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju unutar različitih klimatskih regija Republike Hrvatske. Nadalje, opisati osnovna fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla te na temelju navedenih spoznaja objasniti i interpretirati značaj plodnosti tla, elemenata biljne ishrane i principa gnojidbe, kao i važnost pravilnog odabira sustava obrade tla u agroekosustavu. Definiranje, opis i odabir agrotehničkih mjera i postupaka na temelju prethodno stečenih znanja na ovom kolegiju, predstavlja logičan slijed u pravilnom odabiru sustava biljne proizvodnje.

Osnove bilinogojstva nakon prekida nastave uslijed pandemije korona-virusa

Svi materijali se nalaze pod oznakom "Literature" na:

http://www.fazos.unios.hr/hr/nastava/studiji-nastava/preddiplomski-sveucilisni-studij/bilinogojstvo-preddiplomski/1-godina/osnove-bilinogojstva/

Kolegij "Osnove agroekologije" omogućuje studentima stjecanje znanja i vještina potrebnih za prikupljanje, obradu i interpretiranje relevantnih podataka o utjecaju agrotehničkih zahvata u poljoprivrednoj proizvodnji  na okoliš kroz obradu osnovnih informacija o ulozi tla u agroekosustavu, utjecaju agrokemikalija na tlo i biljke te ekofizioloških čimbenika na biljnu proizvodnju. Na ovaj način stječu se preduvjeti za donošenje zaključaka o utjecaju pojedinih biljno-uzgojnih zahvata na okoliš te opravdanost i prihvatljivost provedenih zahvata u ekološkom, ekonomskom i proizvodnom kontekstu.

Kolegij "Osnove agrikulture" pruža studentima uvid u osnove poljoprivredne proizvodnje kroz ulogu klime, tla i biljke kao  temeljnih čimbenika  poljoprivredne proizvodnje, te  njihovih međusobnih interakcija. Tlo kao supstrat biljne proizvodnje ima iznimno značajnu ulogu u agrikulturi što je određeno njegovim fizikalnim, kemijskim i biološkim svojstvima, plodnošću tla te principima gospodarenja tlom.  Kroz kolegij je objašnjen značaj obrade tla kao i važnost pravilnog odabira sustava obrade tla u agroekosustavu, što omogućuje predviđanje mogućih štetnih, ali i korisnih deformacija u tlu koje mogu nastati pri obradi tla. Kolegij obuhvaća i produktivnost biljaka u sustavu tlo-biljka-atmosfera te agrometerologiju.

Cilj predmeta je osposobiti studente za ustrojavanje i održavanje povoljnih odnosa između čimbenika biljne i stočarske proizvodnje, racionalno obavljanje procesa rada kako bi se ostvarila ekonomična i rentabilna poljoprivredna proizvodnja

Ishodi učenja:

  1. Izreći definiciju pojma organizacije, oblika društva prema Zakonu o trgovačkim društvima i obiteljskog poljoprivrednoggospodarstva, njihovih poslovnih funkcija i vrste organizacjske strukture
  2. Identificirati čimbenike poljoprivredne proizvodnje te preispitati odnos unutar i između njih
  3. Izračunati optimalnu razinu intenzivnosti ulaganja u skladu sa troškovima sirovina i cijenom gotovih proizvoda
  4. Normirati učinak rada ljudi i strojeva pri obavljanju radova te planirati utrošak sirovina i pomoćnog materijala; Prikazati tehnološku kartu pojedinih linija proizvodnje;
  5. Planirati troškove sirovina, pomoćnih materijala, rada ljudi i strojeva te proračunati kalkulaciju proizvodnje
  6. Analizirati ekonomske pokazatelje uspjeha proizvodnje i poslovanja te izabrati optimalnu strukturu proizvodnje

Upoznavanje s temeljnim načelima mikrobiologije. Struktura i funkcija prokariotske i eukariotske stanice. Fiziologija mikroorganizama. Ekologija mikroorganizama. Sistematika mikroorganizama.  Rasprostranjenost mikroorganizama u prirodi.

Ciljevi kolegija

Upoznavanje polaznika s tipologijom krajobraza, poviješću vrtne arhitekture, oblikovnosti zelenih površina urbanih prostora, osnovama dendrologije i ukrasnog drvenastog bilja, te sa zakonskom regulativom i kalkulacijama.

Sadržaj kolegija:

Upoznati se s povijesti vrtne arhitekture i oblikovanjem zelenih površina urbanih prostora – akt zaštite: Studija povijesnog perivoja; projektna dokumentacija i nivo projektne dokumentacije:opisi svih poslova u krajobraznoj arhitekturi i podizanju zelenih površina, tender i troškovnik. Počeci vrtne arhitekture, vrtna arhitektura Istoka, oblikovna vrijednost vrtova kroz razvojne povijesne epohe (Biblijski vrt, Sumerani, Antika, Rim, Srednji vijek, Renesansa, Barok, Klasicizam i Historicizam, Secesija, Hrvatska moderna....

Upoznavanje studenata s pojmom krajobraza, tipologijom krajobraza: antropogeni krajobraz, prirodni krajobraz, tipologija krajobraza prema reljefnii klimatskim karakteristikama, valorizacija krajobraznih vrijednosti.

Stilovi i načini projektiranja zelenih površina; vrste zelenih površina: drvoredi, perivoji, dječja igrališta, sportski tereni, zelenilo uz poslovne prostore, javne gradske zelene površine i privatne okućnice. Uvod u projektiranje i krajobraznu arhitekturu. Vrtna tehnika i vrtna plastika.

Osnove dendrologije i ukrasno drvenasto bilje, te prateća zakonska regulativa. Morfologija i fiziologija bilja, podrijetlo i sistematika biljnih vrsta drveća I grmlja, nomenklatura, najčešće biljne vrste unutar urbanih sredina – četinjače i lisnjače (drveće i grmlje). Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o graditeljstvu, Zakon o komunalnim djelatnostima, Vrtlarske norme. Njega drveća i grmlja, te metode zaštite.

  • Terenske vježbe - Poljodjelni krajobraz, šumski krajobraz, planinski krajobraz, morski i riječni krajobraz, javne zelene površine, perivojiidejna rješenja, prepoznavanje biljnih vrsta na terenu.  Renesansni dubrovački vrt, Maorski vrtovi (Mostar, Počitelj, Sarajevo), Lokrum i Arboretum Trsteno.

Ciljevi kolegija

Upoznavanje polaznika s tipologijom krajobraza, poviješću vrtne arhitekture, oblikovnosti zelenih površina urbanih prostora, osnovama dendrologije i ukrasnog drvenastog bilja, te sa zakonskom regulativom i kalkulacijama.

Sadržaj kolegija:

Upoznati se s povijesti vrtne arhitekture i oblikovanjem zelenih površina urbanih prostora – akt zaštite: Studija povijesnog perivoja; projektna dokumentacija i nivo projektne dokumentacije:opisi svih poslova u krajobraznoj arhitekturi i podizanju zelenih površina, tender i troškovnik. Počeci vrtne arhitekture, vrtna arhitektura Istoka, oblikovna vrijednost vrtova kroz razvojne povijesne epohe (Biblijski vrt, Sumerani, Antika, Rim, Srednji vijek, Renesansa, Barok, Klasicizam i Historicizam, Secesija, Hrvatska moderna....

Upoznavanje studenata s pojmom krajobraza, tipologijom krajobraza: antropogeni krajobraz, prirodni krajobraz, tipologija krajobraza prema reljefnim i klimatskim karakteristikama, valorizacija krajobraznih vrijednosti.

Stilovi i načini projektiranja zelenih površina; vrste zelenih površina: drvoredi, perivoji, dječja igrališta, sportski tereni, zelenilo uz poslovne prostore, javne gradske zelene površine i privatne okućnice. Uvod u projektiranje i krajobraznu arhitekturu. Vrtna tehnika i vrtna plastika.

Osnove dendrologije i ukrasno drvenasto bilje, te prateća zakonska regulativa. Morfologija i fiziologija bilja, podrijetlo i sistematika biljnih vrsta drveća I grmlja, nomenklatura, najčešće biljne vrste unutar urbanih sredina – četinjače i lisnjače (drveće i grmlje). Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o graditeljstvu, Zakon o komunalnim djelatnostima, Vrtlarske norme. Njega drveća i grmlja, te metode zaštite.

  • Terenske vježbe - Poljodjelni krajobraz, šumski krajobraz, planinski krajobraz, morski i riječni krajobraz, javne zelene površine, perivoji, idejna rješenja, prepoznavanje biljnih vrsta na terenu.  Renesansni dubrovački vrt, Maorski vrtovi (Mostar, Počitelj, Sarajevo), Lokrum i Arboretum Trsteno.

Cilj ovog modula je upoznavanje studenata s biologijom i ekologijom divljači, osnovama lovnoga gospodarenja i kinologije. Nakon položenog ispita student bi trebao znati interpretirati zakonske propise koji pokrivaju područje lovstva; opisati biološke i ekološke karakteristike životinjskih vrsta koje ubrajamo u divljač; interpretirati ekološke čimbenike staništa s ciljem procjene gospodarskog kapaciteta lovišta te na temelju toga planirati smjernice gospodarenja različitim vrstama divljači i lovištima; nabrojati i opisati pojedine vrste lovačkoga oružja, rukovati oružjem te objasniti balistiku lovačkoga oružja; nabrojiti, opisati i ocijeniti trofeje divljači te prepoznati i opisati pojedine pasmine pasa i njihovu upotrebu.

 

Cilj ovog modula je upoznavanje studenate smjera zootehnika s biologijom i ekologijom divljači, osnovama lovnoga gospodarenja i kinologije. Nakon položenog ispita student bi trebao znati interpretirati zakonske propise koji pokrivaju područje lovstva; opisati biološke i ekološke karakteristike životinjskih vrsta koje ubrajamo u divljač; interpretirati ekološke čimbenike staništa s ciljem procjene gospodarskog kapaciteta lovišta te na temelju toga planirati smjernice gospodarenja različitim vrstama divljači i lovištima; nabrojati i opisati pojedine vrste lovačkoga oružja, rukovati oružjem te objasniti balistiku lovačkoga oružja; nabrojiti, opisati i ocijeniti trofeje divljači te prepoznati i opisati pojedine pasmine pasa i njihovu upotrebu.

Teme:

  • Podrijetlo i preci kopitara
  • Pasmine konja (toplokrvne, hladnokrvne, autohtone, pasmine malih konja i ponija)
  • Uzgoj i selekcija u konjogojstvu
  • Boje i bijeli znakovi na konjima
  • Procjena tjelesne konformacije konja
  • Biomehanika pokreta kod konja
  • Specifičnosti hranidbe konja
  • Reprodukcija konja
  • Suvremen smještaj konja
  • Različiti načini uporabe konja

Koordinator modula:

1. prof. dr. sc. Mirjana Baban

Poslijedoktorandica:

2. dr. sc. Maja Gregić

Sadržaj modula:

Cilj modula je upoznati studente s važnošću, stanjem i perspektivama konjogojstva u Hrvatskoj i u svijetu. Monofiletsko i polifiletsko porijeklo equida. Evolucija kopitara. Divlji izvorni oblici i domestikacijske promjene. Toplokrvne i hladnokrvne pasmine konja. Autohtone pasmine konja. Mali konji i poniji. Boje konja s posebnim oznakama na glavi i nogama. Temperament i ćud konja. Osobitosti građe konja. Uzgoj i selekcija konja. Procjena uporabne vrijednosti konja. Konformacija konja. Tehnička pomagala za procjenu vanjštine. Procjena konja na osnovu konformacijskih svojstava. Tjelesne mjere i eksterijerne pogreške kod konja. Sustav testiranja i ocjene grla u selekciji. Ocjenjivanje hodova konja. Hranidba konja. Reprodukcija konja. Mjere za sprječavanje bolesti konja. Smještaj konja. Načini korištenja konja. Oprema za jahanje i prezanje. Čišćenje i njega konja. Konjička natjecanja i različiti načini uporabe konja.

Literatura:

Ivanković, A. (2004): Konjogojstvo. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb. (udžbenik)

Baban, M. (2011): Konjogojska proizvodnja. Poglavlje u knjizi: Kralik, G., Zdenĕk, A., Baban, Mirjana, Bogut, I., Gantner, V.,  Ivanković, S.,  Katavić, I., Kralik, D.,  Kralik, I., Margeta, V., Pavličević, J. (2011): Zootehnika. Grafika, Osijek. (udžbenik)

Studenti u okviru kolegija Ishrana bilja proučavaju procese u tlu i biljci fizikalne, kemijske, fiziološke i biokemijske prirode koji u  interakciji  biljke i supstrata  utječu  na  usvajanje, kretanje, distribuciju i akumulaciju hranjivih tvari. Ishrana bilja pruža znanja o primarnoj organskoj produkciji u sustavu tlo-biljka-atmosfera s naglaskom na utjecaj hraniva na visinu i kakvoću prinosa.

Kolegij "Integralni projekti u biljnoj proizvodnji" obuhvaća primjenu različitih proizvodnih sustava uz pomoć kojih se rješavaju lokalni problemi biljne proizvodnje (agronomski, ekonomski, tehnološki i ekološki), posebno strategija i management gnojidbe s naglaskom na vezu stočarstva i ratarsva, zaštitu i uređenje tla (konzervacija tla, zaštita od erozije, zaštita voda, zaštita krajobraza) te zaštitu usjeva i planiranje proizvodnje. Kolegij sadrži tri tematske cjeline:

Poljoprivredna proizvodnja i agrarna ekologija - Studenti se upoznaju s tradicionalnim i suvremenim metodama tehnologije proizvodnje hrane, njihovoj usporedbi i ocjeni, te predviđanju učinka agrotehnike na ambijent i promjenu poljoprivrednih i prirodnih sustava.

 Tehnološki aspekti i cjelovitost poljoprivredne proizvodnje - Polaznici proučavaju ujecaj agrotehnologije (obrada, izbor usjeva, sjetva, gnojidba, navodnjavanje, mehanizacija, infrastruktura i dr.) na poljoprivrednu proizvodnju i međusobnu povezanost primarne produkcije hrane, stočarske proizvodnje i finalizacije poljoprivrednih proizvoda,

 Planiranje  poljoprivredne proizvodnje - Tehnološki  uvjeti biljne proizvodnje, planiranje i analiza proizvodnog ciklusa od primarne produkcije do gotovog proizvoda, tradicionalni, ekološki i visokoinputni sustavi proizvodnje, interpretacijske baze, sustavi za podršku odlučivanju i GIS u funkciji analize i planiranja poljoprivredne proizvodnje

Ciljevi predmeta:

Upoznavanje studenata s temeljnim načelima govedarske proizvodnje, hranidbenim potrebama pojedinih kategorija goveda, mjerama za sprječavanje bolesti goveda, sustavima držanja goveda, te poslovima vođenja obrazaca i matične evidencije goveda. Osposobiti kandidate za samostalno rukovođenje govedarskom farmom.

Očekivani ishodi učenja:

  1. shvatiti osobitosti govedarstva u poljoprivrednoj proizvodnji, te privrednu i ekonomsku važnost govedarske proizvodnje,
  2. objasniti postanak goveda, prepoznati i opisati najvažnije pasmine goveda u Hrvatskoj i svijetu,
  3. prepoznati i obrazložiti suvremene tehnologije proizvodnje mlijeka i govedskog mesa,
  4. organizirati rad i samostalno upravljati tehnološkim procesima proizvodnje mlijeka obzirom na različite kategorije životinja na mliječnoj i tovnoj govedarskoj farmi,
  5. prepoznati i obrazložiti ekonomske zahtjeve i rizike u govedarskoj proizvodnji, 
  6. izvesti kontrolu mliječnosti za kravu, izračunati proizvodne pokazatelje na razini ukupne i standardne laktacije, organizirati godišnji plan obrta stada, izračunati rasplodnu učinkovitost stada, organizirati plan hranidbe stada, izračunati utroška rada, amortizacije stada, objekata i opreme.

Sadržaj predmeta:

Privredno značenje govedarstva. Postanak goveda, podrijetlo i pasmine goveda. Razmnožavanje goveda. Čimbenici o kojima ovisi proizvodnja mlijeka. Fiziološko-tehničke i organizacijske osnove strojne mužnje, utjecaj mužnje na količinu i kvalitetu mlijeka. Postupci s mlijekom na farmi. Sustav držanja goveda. Uzgoj teladi i junica. Tov goveda. Tržište proizvoda govedarstva. Izvođenje kontrole mliječnosti za kravu, vođenje evidencije na farmi, vođenje kontrolnika proizvodnje mlijeka za farmu i staju, izrada "Plana obrta za kravu", Izrada plana hranidbe krave. Upoznavanje studenata s praktičnim poslovima vođenja mliječnih i tovnih govedarskih farmi.

Literatura:

Obvezna literatura:

  1. Caput, P. (1996) Govedarstvo. Celeber, Zagreb. (udžbenik)
  2. Caput, P., Ivanković, A., Mioč, B. (2010): Očuvanje biološke raznolikosti u stočarstvu. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb. (udžbenik)
  3. Uremović, Z. (2004): Govedarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb. (udžbenik

Preporučena literatura:

  1. Brunsch, R., Kaufmann, O., Lüpfert, T. (1996): Rinderhaltung in Laufställen. Verlag Eugen Ulmer, Hohenheim. (udžbenik)
  2. Gravert, H. O. (1983): Die Milch – Erzeugung, Gewinnung, Qualität. Verlag Eugen Ulmer, Stuttgart. (udžbenik)
  3. Kräusslich, H. (1981): Rinderzucht. Verlag Eugen Ulmer, Stuttgart. (udžbenik)
  4. Godišnja izvješća Hrvatske poljoprivredne agencije. (publikacija)
  5. Pravilnik o kakvoći svježeg sirovog mlijeka. Narodne novine 102/2000.
  6. Uredba o ciljnoj cijeni svježeg mlijeka. Narodne novine 156/2002.
  7. Uredba o izmjeni i dopuni uredbe o ciljnoj cijeni svježeg mlijeka. Narodne novine 81/2008.

Cilj modula je stjecanje teorijskih znanja iz područja poslovnih financija s primjenom naučenih principa i metodologije u praksi. Po završetku studenti su spremni:

  1. Transformirati poslovnu ideju u potpuno razvijeni poslovni plan
  2. Razumjeti utjecaj strukture financiranja na financijski rezultat poslovanja
  3. Procijeniti financijski učinak poduzetničkog poduhvata
  4. Pozicionirati se prema PDV sustavu
  5. Formulirati poslovni problem matematičkim/financijskim terminima i optimalno rješenje
  6. Procijeniti utjecaj makroekonomskih utjecaja na poslovanje poduzetnika

Cilj kolegija je polaznike studija upoznati s razlozima, ciljevima i principima fertilizacije u hortikulturi, s osnovama proizvodnje, vrstama,  kvalitetom i svojstvima mineralnih i organskih gnojiva, te kondicionera, posebnostima gnojidbe u hortikulturi. Svladavanjem predviđenog programa studenti će razumjeti potrebu gnojidbe i izbor optimalnih gnojiva, ekološki i ekonomski značaj gnojidbe, razumjet će princip izračuna potrebne gnojidbe i kondicioniranja tala za uzgoj povrća, cvijeća, ljekovitog bilja i višegodišnjih drvenastih kultura, te upoznati osnovne kompjutorske programe za gnojidbu u hortikulturi koji su u uporabi u RH.

Cilj kolegija je polaznike studija upoznati s razlozima, ciljevima i principima fertilizacije u bilinogojstvu, s osnovama proizvodnje mineralnih i organskih gnojiva, vrstama mineralnih i organskih gnojiva, kvalitetom i svojstvima gnojiva i kondicionera koji uvjetuju njihovu primjenu. Svladavanjem predviđenog programa studenti će razumjeti potrebu gnojidbe i izbor optimalnih gnojiva, ekološki i ekonomski značaj gnojidbe, razumjet će princip izračuna potrebne gnojidbe i kondicioniranja tala u bilinogojstvu, te upoznati osnovne kompjutorske programe koji su u uporabi u RH za gnojidbu ratarskih usjeva

SADRŽAJ MODULA: Uskladištenje poljoprivrednih proizvoda u hortikulturi, sušenje i sustavi sušenja proizvoda u hortikulturi, te hlađenje i sustavi hlađenja u hortikulturi

CILJ MODULA: Savladavanje gradiva i usvajanje znaja, kako bi se u praksi postizao optimum kod dorade i čuvanja poljoprivrednih proizvoda iz hortikulture

Cilj kolegija: 

Upoznavanje studenata s kriterijima zadovoljavanja aspekata dobrobiti životinja neophodnim za pokretanje i provođenje poljoprivredne proizvodnje. 

Sadržaj kolegija: 

Domestifikacija i povijest razvoja odnosa čovjeka i životinje, Temeljna načela i začetak područja dobrobiti životinja, Nositelji dobrobiti u uzgoju domaćih životinja, Zakonska osnova u Republici Hrvatskoj i EU. Bol, patnja, stres i homeostaza, Etopatije i dobrobit, Metodologija procjene dobrobiti domaćih životinja. Adekvatni uvjeti dobrobiti za pravilno razmnožavanje, izmjenu tvari, Ispoljavanje urođenih socijalnih i individualnih obrazaca vladanja, Sprječavanje pojave tehnopatija, Zaštita dobrobiti životinja u uzgoju, korištenju za pokuse i znanstvena istraživanja, pri prijevozu i usmrćivanju, izazovi za budućnost.

Osnovni cilj modula:

Upoznati studente s principima biopolinacije u nasadima voća, povrća na otvorenom polju i u zaštićenim prostorima. Prikazati biologiju i tehnologiju uzgoja i držanja prirodnih oprašivača – medonosne pčele i bumbara te upoznati tehnologiju primjene istih u oprašivanju u agro-eko sustavu.

Ishodi učenja:

  1. Opisati anatamsku građu pčele i bumbara
  2. Primijeniti biopolinaciju u nasadima hortikulturnih vrsta bilja
  3. Razlikovati i nabrojati prednosti upotrebe biopolinacije
  4. Poznavati građu cvijeta i cvata
  5. Odabrati vrstu oprašivača u ovisnosti od vrste nasada
  6. Primijeniti pravilne tehnološke postupke kod proizvodnje bilja
  7. Organizirati proizvodni proces uz primjenu biopolinacije
  8. Održavati i uzgajati prirodne oprašivače

- pojavni oblici novca

- novčani sustavi

- vrijednost novca

- krediti

- financijske institucije - banke

- bankarski poslovi

- novčana politika

Kolegij Agroklimatologija s osnovama fizike bavi se proučavanjem osnovnih klimatoloških i meteoroloških elemenata kao i temeljnih fizikalnih zakona, u okvirima poljoprivredne proizvodnje. Pored teoretske osnove, u izučavanju ovog kolegija značajan se naglasak stavlja i na praktičnu primjenu stečenih znanja o međusobnoj interakciji osnovnih agroekoloških čimbenika: klima-tlo-biljka. Prepoznavanje, definiranje i opisivanje najvažnijih fizikalnih pojava, stanja i zakonitosti, koji izravno ili neizravno utječu na pojavu meteoroloških i klimatoloških elemenata, kao i njihov utjecaj na biljke i životinje, pretpostavka je predlaganja i odabira najboljih rješenja za mijenjanje i prilagodbu meteo uvjeta u agrookolišu. Ovim se kolegijem značajan naglasak stavlja i na sve veći značaj klimatskih promjena, odnosno njihov uzročno-posljedični odnos s poljoprivredom proizvodnjom.

 I UVOD U MENADŽMENT POLJOPRIVREDNOG GOSPODARSTVA: Predmet, metode, ciljevi i tipovi menadžmenta, Svrha i posebnosti poljoprivredne proizvodnje, Poslovni subjekti i obilježja poljoprivrednih gospodarstava, Poslovne funkcije i organizacijska struktura, Prirodni, tehnički i ekonomski čimbenici biljne proizvodnje, Proizvodni program i ekonomski opravdana razina ulaganja, Organizacija zemljišnog posjeda i načela opremanja sredstvima mehanizacije, Projektiranje ekonomskog dvorišta, mreža, puteva i kanala, Upravljanje kadrovima i analitička procjena rada u poljoprivrednoj proizvodnji. (prof.dr.sc. Ljubica Ranogajec)

II MENADŽMENT POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE U ZOOTEHNICI: Upravljanje agrobiznisom temeljem tehničko-tehnoloških i ekonomskih znanstvenih disciplina, Ekonomski pokazatelji uspješnosti poslovanja gospodarstva i mjerenje učinkovitosti proizvodnje, Organiziranje i ekonomika proizvodnje u govedarstvu, svinjogojstvu, peradarstvu, ovčarstvu, slatkovodnoj akvakulturi: upravljanje strukturom troškova, upravljanje poslovanjem na osnovi izračuna granice rentabilnosti i kritične točke poslovnog minimuma. Proizvodno i poslovno odlučivanje u kriznim poslovnim situacijama. (prof.dr.sc. Jadranka Deže)

Izrada i prezentacija seminarskih radova iz područja tehnologije pojedinih grana i linija stočarske proizvodnje. (dr.sc. Jelena Kristić)