Preddiplomski sveučilišni

Cilj modula je upoznavanje studenata s principima zaštite bilja u povrćarstvu.

Nastavne cjeline i prezentacije po nastavnim temama su postavljene !!

Korespodencija ostaje kao i do sada putem zajedničkog maila.

Osnovni cilj modula:

Upoznati studente s proizvodnjom bilja u zaštićenim prostorima te s izgradnjom staklenika i plastenika kod izbora konstrukcija, materijala i opreme. Izbor i modeliranje sistema uzgoja u tlu, supstratu (različitog sastava), kontejnerski uzgoj, hidroponski uzgoj u supstratu i bez. Sterilizacija i dezinfekcija prostora, primjena bioloških metoda u zaštiti kultura.

Ishodi učenja:

1. Navesti i opisati vrste zaštićenih prostora
2. Prepoznati značajke lokacije i ostalih čimbenika pri podizanju zaštićenih prostora
3. Odabrati tip zaštićenog prostora u ovisnosti o odabiru proizvodnih tehnologija
4. Upravljati modernim sustavima proizvodnje i upravljačkim jedinicama
5. Organizirati proizvodni proces i održavati zaštićene prostore

Cilj predmeta je dati  studentima potrebno znanje o tržišnim činiocima, zakonitostima i specifičnostima na tržištu hrane kao i o marketing miksu te marketinškom planiranju vezano za poljoprivredne proizvode.

Ishodi učenja:

1. Obrazložiti značaj hrane
2. Definirati i analizirati tržište hrane: dugoročni trendovi, ponuda hrane
3. Obrazložiti potrebe, potrošnju i potražnju za hranom
4. Definirati i objasniti segmentaciju tržišta hrane
5. Interpretirati značaj proizvodnog i distribucijskog miksa hrane
6. Interpretirati značaj cjenovnog i promocijskog miksa hrane
7. Analizirati proizvodnju hrane u Republici Hrvatskoj te suvremene trendove na tržištu hrane

Cilj kolegija je upoznati studente sa čimbenicima proizvodnje, vrstama troškova i metodama koje se koriste u agroekonomskoj analizi troškova s ciljem održavanje povoljnih odnosa između čimbenika biljne i stočarske proizvodnje, racionalnog obavljanje procesa rada te ostvarivanja ekonomične i rentabilne poljoprivredne proizvodnje

Ishodi učenja:

1. Identificirati čimbenike poljoprivredne proizvodnje te objasniti obilježja osnovnih i obrtnih sredstava
2. Imenovati i objasniti troškove sredstava za rad, predmeta rada, rada ljudi te amortizacije i kamata
3. Prikazati kretanje stalnih, promjenjivih i ukupnih troškova
4. Proračunati troškove održavanja i optimalni vijek korištenja sredstava mehanizacije
5. Sastaviti kalkulaciju cijene koštanja i analizirati produktivnost rada, ekonomičnost i rentabilnost proizvodnje
6. Objasniti pojam, sadržaj i postupak godišnjeg obračuna poslovanja s osvrtom na planiranje i analizu poslovnog rezultata

Cilj modula je upoznati polaznike s osnovnim principima rada i trendovima razvoja tehnike u doradi, skladištenju i transportu poljoprivrednih proizvoda.

Ishodi učenja su:

1. Opisati fizikalno-mehaničke karakteristike transportiranih materijala

2. Izabrati optimalan tip skladišta i ekonomskog dvorišta sukladan količini i vrsti proizvedene robe

  3. Opisati princip rada sredstava unutrašnjeg transporta u poljoprivredi

  4. Definirati teorijske osnove sušenja zrna  i tipove sušara

5. Izraditi i prezentirati zadanu temu iz područja tehnike dorade, skladištenja i transportnih sredstava u poljoprivredi

Cilj kolegija je upoznavanje sa strukturom i ciljevima proizvodnje poljoprivredne tvrtke ili poljoprivrednog gospodarstva i stjecanje organizacijskih i proizvodnih kompetencija. Kompetencije uključuju planiranje aktivnosti u biljnoj ili stočarskoj proizvodji, organizaciju agrotehničkih operacija, planiranje nabave, obnove i primjene proizvodnih materijala i temeljnih sredstava, kontrolu provedbe agrotehničkih operacija i kontrolu stanja agrobiocenoze i proizvodnog sustava.

Studenti sudjelovanje u stručnoj praksi i stečene kompetencije evidentiraju u Dnevnik rada.

Cilj modula je upoznati pristupnike s radom strojeva i uređaja u osnovnoj i dopunskoj obradi la, te distribuciji gnojiva. Sadržaj omogućava polaznicima detaljno upoznavanje strojeva i uređaja njihovu koncepciju, sklopove, teoriju rada, podešavanje i primjenu.

Ishodi učenja su:

1. Detaljno objasniti principe rada oruđa za snovnu i predsjetvenu obradu tla te gnojidbu koji se koriste u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji.

2. Obaviti najvažnija praktična podešavanje plugova, tanjurača, drljača, valjaka, kombiniranih agregata, utovarivača stajnjaka, prikolica za distribuciju stajnjaka i rasipača mineralnih gnojiva  

3. Izraditi i prezentirati zadanu temu iz područja strojeva i uređaja u ratarstvu i vrtlarstvu

4. Izračunati važnije eksploatacijske parametre poljoprivredne mehanizacije u ratarskoj proizvodnji

Cilje kolegija je objasniti značaj i ulogu računovodstva u poduzeću, knjigovodstvene sustave, računovodstvene izvještaje te metode analize financijskih pokazatelja uspjeha poslovanja poduzeća

Ishodi učenja:

1. Objasniti pojam, strukturu i osnovna obilježja računovodstava,
2. Opisati osnove i metode knjigovodstva,
3. Razlikovati temeljne računovodstvene kategorije,
4. Protumačiti temeljna računovodstvena izvješća,
5. Analizirati financijske izvještaje te izračunati pokazatelje uspjeha poslovanja poduzeća,
6. Opisati posebnosti računovodstva u poljoprivredi.

Cilj ovog kolegija je prikazati značaj korjenastih kultura (šećerne repe i cikorije) i uljarica (suncokret, uljana repica, soja, uljna bundeva).  Nadalje, utvrditi njihovu gospodarsku važnost u svijetu i u Hrvatskoj, upotrebu te površine i prinose. Za svaku kulturu opisan je značaj agroekoloških uvjeta u proizvodnji i agrotehnika proizvodnje, zatim morfološka svojstva i tehnološka kvaliteta. 

Osnovni cilj modula:

Upoznati studente s povrćarskim i cvjećarskim vrstama. Prikazati tradicionalne i suvremene načine proizvodnje te upoznati studente s osnovnim načelima proizvodnje povrćarskih i cvjećarskih vrsta.

Ishodi učenja:

1. Navesti i opisati povrćarske i cvjećarske kulture
2. Prepoznati tradicionalne i suvremene metode proizvodnje
3. Primijeniti osnovna pravila i načela kod gnojidbe, zaštite te berbe i transporta povrćarskih i cvjećarskih vrsta
4. Odabrati i razlikovati specifične zahvate i mjere njege kod proizvodnih procesa određene kulture
5. Prepoznati bolesti i štetnike povrća i cvijeća te provoditi mjere njihovog suzbijanja – biološka kontrola
6. Predvidjeti prinose te osigurati dobru kvalitetu ploda i cvijeta

Cilj kolegija Peradarstvo I je upoznati studente sa stanjem peradarstva u RH, informirati ih o broju peradi, proizvodnji jaja i mesa. Nadalje, studenti će proučiti važeće Pravilnike o kvaliteti jaja i mesa, bit će upoznati s podrijetlom peradi, pasminama peradi i tehnologijom proizvodnje peradi. Savladavanjem predviđenog programa studenti će moći voditi proizvodnju na peradarskoj farmi.

Kolegij “Osnove tloznanstva i biljne proizvodnje” obuhvaća teme vezane za sastav i svojstva tla te njegove uloge kao i utjecaj kemijskih, bioloških i fizikalnih svojstava na njegovu proizvodnu sposobnost i plodnost. Studenti se upoznaju sa svojstvima dominantnih tipova tala te procesima koji dovode do njegove degradacije. U okviru kolegija studenti dobivaju osnovne informacije o elementima biljne ishrane, gnojidbe, kondicionera tla te mogućnost korištenja različitih supstrata za biljnu proizvodnju. U okviru kolegija studenti obrađuju gradivo iz područja obrade tla (osnovna, dopunska I reducirana obrada) kroz spoznaje o povoljnom stanju tla za obradu, promjene u tlu izazvane obradom te primjenom novih tehnoloških rješenja. Ujedno , kolegij obuhvaća osnovu biološke reprodukcije, njegu usjeva te različite sustave biljne proizvodnje (konsocijacija kultura, plodoredi, monokultura)

Ovaj izborni modul sastoji se od tri tematske cjeline (Žitarice, Industrijsko bilje, Krmno bilje) a osnovni cilj je upoznavanje studenata s morfološkim i biološkim svojstvima te tehnologijom proizvodnje najvažnijih žitarica, industrijskog i krmnog bilja. Nakon svladavanja predviđenog programa student će znati klasificirati ratarske usjeve i objasniti značaj žitarica, industrijskog i krmnog bilja u poljoprivrednoj proizvodnji te njihovu ulogu u gospodarstvu i proizvodnji hrane i sirovina, opisati morfološka i biološka svojstva najznačajnijih ratarskih kultura u Republici Hrvatskoj, razumijeti  specifične potrebe pojedinih ratarskih kultura za agroekološkim uvjetima tijekom životnog ciklusa te upoznati tehnologiju proizvodnje najrasprostranjenijih žitarica, industrijskog i krmnog bilja

Modul Osnove poljoprivrednog strojarstva daje studentima osnovna znanja iz područja strojarstva.

Modul obuhvaća četiri tematske cjeline: Tehnički materijali (MAT), Mehanika (MEH), Elementi strojeva (ES) te Motori i traktori (MiT). 

Navedena znanja studentima će služiti kao podloga za praćenje drugih modula iz područja primjene poljoprivredne tehnike u zootehnici.

Cilj predmeta je upoznavanje studenata s osnovnim zakonitostima nasljeđivanja i osnovnim pojmovima vezanim za selekciju domaćih životinja. Gradivo modula podijeljeno je u dva dijela. Prvi dio odnosi se na opću genetiku, a drugi dio na osnove selekcije. U prvom dijelu studenti se upoznaju sa strukturom i funkcijom stanice biljaka i životinja, principima nasljeđivanja svojstava, molekularnom strukturom i funkcijom gena te genetskom determinacijom kvalitativnih i kvantitativnih svojstava. Sadržaj drugog dijela: genetska konstitucija populacije; devijacije od H.W. zakona genetske ravnoteže populacije; kvantitativna svojstva u uzgoju domaćih životinja; pojam uzgojne vrijednosti; principi selekcije domaćih životinja; inbriding i heterozis i njihov značaj u selekciji i uzgoju domaćih životinja.

Kolegij Osnove bilinogojstva s agrometeorlogijom u fokus proučavanja stavlja osnovne faktore poljoprivredne proizvodnje, klimu, tlo i biljku, te njihovu međusobnu povezanost. Cilj navedenog kolegija je prepoznati i opisati najvažnije meteorološke i klimatološke elemente te objasniti njihov utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju unutar različitih klimatskih regija Republike Hrvatske. Nadalje, opisati osnovna fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla te na temelju navedenih spoznaja objasniti i interpretirati značaj plodnosti tla, elemenata biljne ishrane i principa gnojidbe, kao i važnost pravilnog odabira sustava obrade tla u agroekosustavu. Definiranje, opis i odabir agrotehničkih mjera i postupaka na temelju prethodno stečenih znanja na ovom kolegiju, predstavlja logičan slijed u pravilnom odabiru sustava biljne proizvodnje.

Kolegij "Osnove agroekologije" omogućuje studentima stjecanje znanja i vještina potrebnih za prikupljanje, obradu i interpretiranje relevantnih podataka o utjecaju agrotehničkih zahvata u poljoprivrednoj proizvodnji  na okoliš kroz obradu osnovnih informacija o ulozi tla u agroekosustavu, utjecaju agrokemikalija na tlo i biljke te ekofizioloških čimbenika na biljnu proizvodnju. Na ovaj način stječu se preduvjeti za donošenje zaključaka o utjecaju pojedinih biljno-uzgojnih zahvata na okoliš te opravdanost i prihvatljivost provedenih zahvata u ekološkom, ekonomskom i proizvodnom kontekstu.

Cilj predmeta je osposobiti studente za ustrojavanje i održavanje povoljnih odnosa između čimbenika biljne i stočarske proizvodnje, racionalno obavljanje procesa rada kako bi se ostvarila ekonomična i rentabilna poljoprivredna proizvodnja

Ishodi učenja:

1. Izreći definiciju pojma organizacije, oblika društva prema Zakonu o trgovačkim društvima i obiteljskog poljoprivrednoggospodarstva, njihovih poslovnih funkcija i vrste organizacjske strukture
2. Identificirati čimbenike poljoprivredne proizvodnje te preispitati odnos unutar i između njih
3. Izračunati optimalnu razinu intenzivnosti ulaganja u skladu sa troškovima sirovina i cijenom gotovih proizvoda
4. Normirati učinak rada ljudi i strojeva pri obavljanju radova te planirati utrošak sirovina i pomoćnog materijala; Prikazati tehnološku kartu pojedinih linija proizvodnje;
5. Planirati troškove sirovina, pomoćnih materijala, rada ljudi i strojeva te proračunati kalkulaciju proizvodnje
6. Analizirati ekonomske pokazatelje uspjeha proizvodnje i poslovanja te izabrati optimalnu strukturu proizvodnje

Ciljevi kolegija: 

Upoznavanje polaznika s tipologijom krajobraza, poviješću vrtne arhitekture, oblikovnosti zelenih površina urbanih prostora, osnovama dendrologije i ukrasnog drvenastog bilja, te sa zakonskom regulativom i kalkulacijama.

Sadržaj kolegija:

Upoznati se s povijesti vrtne arhitekture i oblikovanjem zelenih površina urbanih prostora – akt zaštite: Studija povijesnog perivoja; projektna dokumentacija i nivo projektne dokumentacije:opisi svih poslova u krajobraznoj arhitekturi i podizanju zelenih površina, tender i troškovnik. Počeci vrtne arhitekture, vrtna arhitektura Istoka, oblikovna vrijednost vrtova kroz razvojne povijesne epohe (Biblijski vrt, Sumerani, Antika, Rim, Srednji vijek, Renesansa, Barok, Klasicizam i Historicizam, Secesija, Hrvatska moderna....

Upoznavanje studenata s pojmom krajobraza, tipologijom krajobraza: antropogeni krajobraz, prirodni krajobraz, tipologija krajobraza prema reljefnim i klimatskim karakteristikama, valorizacija krajobraznih vrijednosti.

Stilovi i načini projektiranja zelenih površina; vrste zelenih površina: drvoredi, perivoji, dječja igrališta, sportski tereni, zelenilo uz poslovne prostore, javne gradske zelene površine i privatne okućnice. Uvod u projektiranje i krajobraznu arhitekturu. Vrtna tehnika i vrtna plastika.

Osnove dendrologije i ukrasno drvenasto bilje, te prateća zakonska regulativa. Morfologija i fiziologija bilja, podrijetlo i sistematika biljnih vrsta drveća I grmlja, nomenklatura, najčešće biljne vrste unutar urbanih sredina – četinjače i lisnjače (drveće i grmlje). Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o graditeljstvu, Zakon o komunalnim djelatnostima, Vrtlarske norme. Njega drveća i grmlja, te metode zaštite.

• Terenske vježbe - Poljodjelni krajobraz, šumski krajobraz, planinski krajobraz, morski i riječni krajobraz, javne zelene površine, perivoji, idejna rješenja, prepoznavanje biljnih vrsta na terenu.  Renesansni dubrovački vrt, Maorski vrtovi (Mostar, Počitelj, Sarajevo), Lokrum i Arboretum Trsteno.

Cilj ovog modula je upoznavanje studenata s biologijom i ekologijom divljači, osnovama lovnoga gospodarenja i kinologije. Nakon položenog ispita student bi trebao znati interpretirati zakonske propise koji pokrivaju područje lovstva; opisati biološke i ekološke karakteristike životinjskih vrsta koje ubrajamo u divljač; interpretirati ekološke čimbenike staništa s ciljem procjene gospodarskog kapaciteta lovišta te na temelju toga planirati smjernice gospodarenja različitim vrstama divljači i lovištima; nabrojati i opisati pojedine vrste lovačkoga oružja, rukovati oružjem te objasniti balistiku lovačkoga oružja; nabrojiti, opisati i ocijeniti trofeje divljači te prepoznati i opisati pojedine pasmine pasa i njihovu upotrebu.

Teme:

• Podrijetlo i preci kopitara
• Pasmine konja (toplokrvne, hladnokrvne, autohtone, pasmine malih konja i ponija)
• Uzgoj i selekcija u konjogojstvu
• Boje i bijeli znakovi na konjima
• Procjena tjelesne konformacije konja
• Biomehanika pokreta kod konja
• Specifičnosti hranidbe konja
• Reprodukcija konja
• Suvremen smještaj konja
• Različiti načini uporabe konja

Koordinator modula:

1. prof. dr. sc. Mirjana Baban

Poslijedoktorandica:

2. dr. sc. Maja Gregić

Sadržaj modula:

Cilj modula je upoznati studente s važnošću, stanjem i perspektivama konjogojstva u Hrvatskoj i u svijetu. Monofiletsko i polifiletsko porijeklo equida. Evolucija kopitara. Divlji izvorni oblici i domestikacijske promjene. Toplokrvne i hladnokrvne pasmine konja. Autohtone pasmine konja. Mali konji i poniji. Boje konja s posebnim oznakama na glavi i nogama. Temperament i ćud konja. Osobitosti građe konja. Uzgoj i selekcija konja. Procjena uporabne vrijednosti konja. Konformacija konja. Tehnička pomagala za procjenu vanjštine. Procjena konja na osnovu konformacijskih svojstava. Tjelesne mjere i eksterijerne pogreške kod konja. Sustav testiranja i ocjene grla u selekciji. Ocjenjivanje hodova konja. Hranidba konja. Reprodukcija konja. Mjere za sprječavanje bolesti konja. Smještaj konja. Načini korištenja konja. Oprema za jahanje i prezanje. Čišćenje i njega konja. Konjička natjecanja i različiti načini uporabe konja.

Literatura:

Ivanković, A. (2004): Konjogojstvo. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb. (udžbenik)

Baban, M. (2011): Konjogojska proizvodnja. Poglavlje u knjizi: Kralik, G., Zdenĕk, A., Baban, Mirjana, Bogut, I., Gantner, V.,  Ivanković, S.,  Katavić, I., Kralik, D.,  Kralik, I., Margeta, V., Pavličević, J. (2011): Zootehnika. Grafika, Osijek. (udžbenik)

Studenti u okviru kolegija Ishrana bilja proučavaju procese u tlu i biljci fizikalne, kemijske, fiziološke i biokemijske prirode koji u  interakciji  biljke i supstrata  utječu  na  usvajanje, kretanje, distribuciju i akumulaciju hranjivih tvari. Ishrana bilja pruža znanja o primarnoj organskoj produkciji u sustavu tlo-biljka-atmosfera s naglaskom na utjecaj hraniva na visinu i kakvoću prinosa.

Kolegij "Integralni projekti u biljnoj proizvodnji" obuhvaća primjenu različitih proizvodnih sustava uz pomoć kojih se rješavaju lokalni problemi biljne proizvodnje (agronomski, ekonomski, tehnološki i ekološki), posebno strategija i management gnojidbe s naglaskom na vezu stočarstva i ratarsva, zaštitu i uređenje tla (konzervacija tla, zaštita od erozije, zaštita voda, zaštita krajobraza) te zaštitu usjeva i planiranje proizvodnje. Kolegij sadrži tri tematske cjeline:

Poljoprivredna proizvodnja i agrarna ekologija - Studenti se upoznaju s tradicionalnim i suvremenim metodama tehnologije proizvodnje hrane, njihovoj usporedbi i ocjeni, te predviđanju učinka agrotehnike na ambijent i promjenu poljoprivrednih i prirodnih sustava.

 Tehnološki aspekti i cjelovitost poljoprivredne proizvodnje - Polaznici proučavaju ujecaj agrotehnologije (obrada, izbor usjeva, sjetva, gnojidba, navodnjavanje, mehanizacija, infrastruktura i dr.) na poljoprivrednu proizvodnju i međusobnu povezanost primarne produkcije hrane, stočarske proizvodnje i finalizacije poljoprivrednih proizvoda,

 Planiranje  poljoprivredne proizvodnje - Tehnološki  uvjeti biljne proizvodnje, planiranje i analiza proizvodnog ciklusa od primarne produkcije do gotovog proizvoda, tradicionalni, ekološki i visokoinputni sustavi proizvodnje, interpretacijske baze, sustavi za podršku odlučivanju i GIS u funkciji analize i planiranja poljoprivredne proizvodnje

Cilj kolegija je polaznike studija upoznati s razlozima, ciljevima i principima fertilizacije u hortikulturi, s osnovama proizvodnje, vrstama,  kvalitetom i svojstvima mineralnih i organskih gnojiva, te kondicionera, posebnostima gnojidbe u hortikulturi. Svladavanjem predviđenog programa studenti će razumjeti potrebu gnojidbe i izbor optimalnih gnojiva, ekološki i ekonomski značaj gnojidbe, razumjet će princip izračuna potrebne gnojidbe i kondicioniranja tala za uzgoj povrća, cvijeća, ljekovitog bilja i višegodišnjih drvenastih kultura, te upoznati osnovne kompjutorske programe za gnojidbu u hortikulturi koji su u uporabi u RH.

Cilj kolegija: 

Upoznavanje studenata s kriterijima zadovoljavanja aspekata dobrobiti životinja neophodnim za pokretanje i provođenje poljoprivredne proizvodnje. 

Sadržaj kolegija: 

Domestifikacija i povijest razvoja odnosa čovjeka i životinje, Temeljna načela i začetak područja dobrobiti životinja, Nositelji dobrobiti u uzgoju domaćih životinja, Zakonska osnova u Republici Hrvatskoj i EU. Bol, patnja, stres i homeostaza, Etopatije i dobrobit, Metodologija procjene dobrobiti domaćih životinja. Adekvatni uvjeti dobrobiti za pravilno razmnožavanje, izmjenu tvari, Ispoljavanje urođenih socijalnih i individualnih obrazaca vladanja, Sprječavanje pojave tehnopatija, Zaštita dobrobiti životinja u uzgoju, korištenju za pokuse i znanstvena istraživanja, pri prijevozu i usmrćivanju, izazovi za budućnost.

Osnovni cilj modula:

Upoznati studente s principima biopolinacije u nasadima voća, povrća na otvorenom polju i u zaštićenim prostorima. Prikazati biologiju i tehnologiju uzgoja i držanja prirodnih oprašivača – medonosne pčele i bumbara te upoznati tehnologiju primjene istih u oprašivanju u agro-eko sustavu.

Ishodi učenja:

1. Opisati anatamsku građu pčele i bumbara
2. Primijeniti biopolinaciju u nasadima hortikulturnih vrsta bilja
3. Razlikovati i nabrojati prednosti upotrebe biopolinacije
4. Poznavati građu cvijeta i cvata
5. Odabrati vrstu oprašivača u ovisnosti od vrste nasada
6. Primijeniti pravilne tehnološke postupke kod proizvodnje bilja
7. Organizirati proizvodni proces uz primjenu biopolinacije
8. Održavati i uzgajati prirodne oprašivače

 I UVOD U MENADŽMENT POLJOPRIVREDNOG GOSPODARSTVA: Predmet, metode, ciljevi i tipovi menadžmenta, Svrha i posebnosti poljoprivredne proizvodnje, Poslovni subjekti i obilježja poljoprivrednih gospodarstava, Poslovne funkcije i organizacijska struktura, Prirodni, tehnički i ekonomski čimbenici biljne proizvodnje, Proizvodni program i ekonomski opravdana razina ulaganja, Organizacija zemljišnog posjeda i načela opremanja sredstvima mehanizacije, Projektiranje ekonomskog dvorišta, mreža, puteva i kanala, Upravljanje kadrovima i analitička procjena rada u poljoprivrednoj proizvodnji. (prof.dr.sc. Ljubica Ranogajec)

II MENADŽMENT POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE U ZOOTEHNICI: Upravljanje agrobiznisom temeljem tehničko-tehnoloških i ekonomskih znanstvenih disciplina, Ekonomski pokazatelji uspješnosti poslovanja gospodarstva i mjerenje učinkovitosti proizvodnje, Organiziranje i ekonomika proizvodnje u govedarstvu, svinjogojstvu, peradarstvu, ovčarstvu, slatkovodnoj akvakulturi: upravljanje strukturom troškova, upravljanje poslovanjem na osnovi izračuna granice rentabilnosti i kritične točke poslovnog minimuma. Proizvodno i poslovno odlučivanje u kriznim poslovnim situacijama. (prof.dr.sc. Jadranka Deže)

Izrada i prezentacija seminarskih radova iz područja tehnologije pojedinih grana i linija stočarske proizvodnje. (dr.sc. Jelena Kristić)