Diplomski sveučilišni

Cilj kolegija je da studenti upoznaju zemljišne resurse proučavajući svojstva i kakvoću tla, metode utvrđivanja njegove pogodnosti za određene namjene, tip i način gospodarenja zemljištem i prostorom, te procese degradacije, restauracije, načine popravke i načine zaštite tala te planiranje i namjenu zemljišta.

Sadržaj kolegija: Uloga tla u prirodi i gospodarstvu, načini korištenja i utvrđivanje pogodnosti tla za određene namjene, reakcija tla na ekološke poremećaje. Kakvoća tla kroz osnovna geografska, hidrološka, fizikalna, kemijska i biološka svojstva zemljišta, kategorizacija i metode procjene pogodnosti tla, minimalni zahtjevi za korištenja tla i njegova namjena. Gospodarenje i uređenje zemljišta održavanjem plodnosti, monitoringom i načinima eksploatacije; antropogeni utjecaji  na tlo (mehanička obrada, agrokemikalije), agromelioracije i uređenje zemljišta, procesi degradacije i zaštita poljoprivrednih tala (od erozije, polucije, pada plodnosti). Upoznavanje s metodama procjene pogodnosti tla za određenu namjenu (FAO i HR klasifikacija, interpretacijske baze, GIS i modeli procjene pogodnosti tla), kartiranje zemljišta (pedološko i agrokemijsko), metode monitoringa (zraka, vode i zemljišta).

Cilj kolegija je usvajanje metodologije procjene i vrednovanja pogodnosti zemljišnih resursa za trajne nasade.

Sadržaj predmeta: Inventarizacija zemljišnih resursa: informacije o zemljištu (geografske, geološke, klimatske), kartiranje i terenska procjena pogodnosti (vegetacija, reljef, hidrologija i dr.), determinacija tipa tla, uzorkovanje zemljišta i priprema uzoraka za analizu, klasifikacija zemljišta (pedološka i bonitetna klasifikacija, HR i FAO). Laboratorijska analiza uzoraka zemljišta: fizikalne i hidrološke analize, kemijske analize, monitoring (kontrola plodnosti).  Geografski informacijski sustav: osnove kartiranja i GIS-a, kreiranje baze podataka, geostatistička analiza i vizualizacija, metode proračuna pogodnosti zemljišta za trajne nasade. Uređenje, kondicioniranje i gnojidba: izbor i uređenje terena pred zasnivanje trajnih nasada (zaštita od erozije, terasiranje, ravnanje, smjer sadnje i dr.), kondicioniranje (meliorativna gnojidba, kalcizacija, humizacija i dr.), potreba gnojidbe u eksploataciji trajnih nasada.

Pošto je mali broj studenata na modulu, korespodencija i nastava ide putem maila i telefona po dogovoru sa studentima !

Sadržaj predmeta obuhvaća poznavanje tehničkih i tehnoloških karakteristika tehničkih sustava. Uporaba i održavanje tehničkih sustava, odnosno sredstava za rad, u funkciji optimalnog odvijanja procesa proizvodnje, što zauzima važno mjesto u proizvodnom sustavu svake kompanije. Ciljevi uporabe i održavanja proizvodnih procesa upućuju na široku oblast važnosti održavanja, kao procesa povezanoga s proizvodnjom. Važnost uporabe i održavanja sredstava za rad. procjenjuje se s razvojnog i tehnološkog stanovišta, te ekonomskog i socijalnog motrišta. Sve navedeno sagledati i u funkciji očuvanja raspoloživih resursa u radnoj organizaciji, sukladno obvezujućim standardima.

Sadržaj kolegija: Teški metali i ostali elementi u tragovima, ciklus teških metala u antroposferi, porijeklo i antropogeni unos teških metala u ekosustav, bioraspoloživost teških metala, utjecaj gnojidbe i kondicioniranja tla na bioraspoloživost teških metala, transfer teških metala poljoprivrednim biljnim vrstama u prehrambeni lanac, teški metali i kvaliteta hrane biljnog porijekla, strukturna, fiziološka, katalitička i regulacijska uloga teških metala i ostalih elemenata u tragovima u životinja i čovjeka, akumulacija i transfer teških metala animalnim tkivima u prehrambeni lanac.

Cilj kolegija je integrirati spoznaje o teškim metalima i elementima u tragovima s pedološkog, agrokemijskog, fertilizacijskog, ekološkog, fiziološkog i nutritivnog aspekta. Raščlaniti i naglasiti potencijal i učinak poljoprivrede na okoliš i kvalitetu hrane s aspekta esencijalnih i toksičnih teških metala. Polaznike modula pripremiti za interdisciplinarne spoznaje, istraživanja i stručne aktivnosti u  području zaštita okoliša – poljoprivreda – kvaliteta hrane.

Ciljevi predmeta 

Studenti će se upoznati s tehnologijom proizvodnjom mlijeka i mesa goveda. Razmatrat će se utjecaj na količinu i sastav mlijeka, kao i pojedinih komponenti mlijeka, utjecaj na brzinu prirasta junadi i kvalitetu mesa. Studenti će se osposobiti za specijalne problematike uzgoja i držanja goveda.

Očekivani ishodi učenja za predmet 

1. objasniti ekološku ulogu goveda, upravljati ekološko prihvatljivim obiteljskim gospodarstvom,
2. primijeniti metode za povećanje proizvodnje mlijeka i mesa u govedarstvu,
3. objasniti koncept i razlog uzgojnog programa u govedarstvu,
4. nabrojati svojstva koja se procjenjuju za ukupni selekcijski indeks goveda u Republici Hrvatskoj, te na temelju uzgojnih ocjena predložiti izbor odgovarajućih roditelja za daljnji uzgoj obzirom na smjer proizvodnje,
5. analizirati laktacijsku krivulju i različite vidove i tehnologije proizvodnje kravljeg mlijeka,  te napraviti korekcije u tehnologiji obzirom na izgled laktacijske krivulje
6. predložiti optimalna rješenja za održavanje ustrajnosti u proizvodnji mlijeka, te primijeniti najbolje metode za povećanje proizvodnje mlijeka i mesa goveda, prepoznati čimbenike koji utječu na sastav i količinu mlijeka, te predložiti rješenja za unapređenje proizvodnje, 
7. koristiti mjerni uređaj Lacto-Corder u svrhu praćenja tehnologije mužnje krave, te ispitati zdravlje vimena krava mastitis indikatorom. 

Sadržaj predmeta

Ekološka uloga goveda, upravljanje ekološko prihvatljivim obiteljskim gospodarstvom. Analiza, korekcija i održavanje laktacijske krivulje. Metode za povećanje proizvodnje mlijeka i mesa. Uzgojni programi u govedarstvu. Tijekom izrade seminara proučiti će se radovi objavljeni u referentnim časopisima. Utjecaj na bakteriološku i celularnu kvalitetu mlijeka (tehnički i upravljački aspekti), testiranje tehničke funkcionalnosti strojeva za mužnju uređajem Lacto-Corder, kontrola zdravlja vimena mastitis indikatorom. 

Literatura

Obvezna literatura

1. Caput, P. (1996): Govedarstvo. Celeber, Zagreb.

Preporučena literatura:

1. Bobić, T., Mijić, P., Gregorić, M., Ivkić, Z., Baban, M. (2013): The influence of ordinal number and stage of lactation on milkability traits in Holstein cows. Mljekarstvo 63 (3), 172–179.
2. Caput P., Ivanković A., Mioč B. (2010): Očuvanje biološke raznolikosti u stočarstvu. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb.
3. Ivanković A., Ivkić Z., Konjačić M., Stipić I., Kelava N. (2011): Učinak promjene vezanog u slobodni sustav držanja na proizvodnost manjih mliječnih farmi. Zbornik radova 46. hrvatskog i 6. međunarodnog simpozija agronoma, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet: 850-853.
4. Ivkić Z., Špehar M., Bulić V., Mijić P., Ivanković A., Solić D. (2012): Estimation of genetic parameters and environmental effects on somatic cell count in Simmental and Holstein breeds. Mljekarstvo 62: 143-150.
5. Konjačić M., Kelava N., Ivkić Z., Ivanković A., Prpić Z., Vnučec I., Ramljak J., Mijić P. (2010): Non-nutritional factors of milk urea concentration in Holstein cows from large dairy farms in Croatia. Mljekarstvo 60 (3): 166-174.
6. Mijić P., Knežević I., Ivanković, A., Domaćinović M. (2004): Qualitative, health and bacteriological aspects of milk at dairy farms in Croatia. Milchwissenschaft 59 (1-2): 67-69.
7. Mijić P., Knežević I., Domaćinović M., Ivanković A., Ivkić Z. (2005): Relationship between various phases of milk flow at mechanical milking system and the somatic cell count in cow's milk. Journal of Animal and Feed Sciences 14: 483-490. 
8. Senčić Đ., Antunović Z., Mijić P., Baban M., Puškadija Z. (2011): Ekološka zootehnika. Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek.

Tijekom predavanja studentima će biti prikazani pčelinji proizvodi kao se dobiju, njihov kemijski sastav i njihova primjena.

Cilj kolegija je usvajanje novih metoda sustava obračuna troškova proizvodnje i poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji

Ishodi učenja:

1. Klasificirati pojam troškova i prihoda te objasniti računovodstvene podloge ua upravljanje troškovima,
2. Opisati probleme i načine alokacije općih troškova u poljoprivrednoj proizvodnji
3. Identificirati troškove kvalitete i troškove nekvalitete u procesu proizvodnje i poslovanja
4. Objasniti suvremene metode obračuna troškova: DC, ABC, EVA, BSC, Benchmarking i Kaizen
5. Izračunati i usporediti financijski rezultat primjenom različitih metoda obračuna troškova

Ciljevi predmeta:

Studenti stječu znanja o stočarstvu u tropima i suptropima, te proizvodnim aspektima različitih proizvodnih sistema, kako bi bili u stanju shvatiti razlike između tropskih i europskih proizvodnih sustava. Uče o raspoloživim genetskim resursima, njihovom iskorištavanju i proizvodnom potencijalu. Osposobljavaju se za izradu razvojnih stočarskih projekata s tehničkog, organizacijskog i socio-ekonomskog motrišta. Upoznaju se s metodama vrednovanja ekoloških i ekonomskih konzekvenci strategije razvoja stočarstva. 

Očekivani ishodi učenja za predmet 

1. opisati značaj različitih vrsta stoke u farmskom sistemu zemalja u razvoju, te nabrojati i protumačiti važnost pojedinih stočarskih proizvoda u tropskim i suptropskim krajevima,
2. objasniti socijalnu i kulturalnu funkciju stočarske proizvodnje u tropskim i suptropskim područjima, te prepoznati i opisati vrste stoke važnih za opstanak ljudi u tom području,
3. preporučiti kvalitetne uzgojne metode za poboljšanje genetskog potencijala stoke u zemljama u razvoju, te razviti postupke izrade projekata za analizu stočarskih proizvodnih potencijala zemalja u razvoju,
4. ukazati na moguća ograničenja transfera tehnologije,
5. kritički prosuditi najnovije znanstvene i stručne literaturne spoznaje, te donijeti određene zaključke, 
6. predložiti uzgojne strategije za povećanje iskorištenja resursa u stočarstvu tropskih i suptropskih krajeva.

Sadržaj predmeta:

Značaj različitih vrsta stoke u farmskom sistemu zemalja u razvoju; proizvodi stočarstva, sporedni produkti, socijalna i kulturalna funkcija, opis različitih proizvodnih sustava i njihova regionalna i okolišna rasprostranjenost; specijalne vrste stoke u tropima, kao i uzgojne metode u zemljama u razvoju. Uvod u metodologiju izrade projekata i analize potencijala i ograničenja transfera tehnologije. Obrada užeg problema po vlastitom izboru kako bi se student potpunije upoznao s određenim znanstvenim problemom u okviru nastavnog programa. Izrada idejnih tehnoloških i razvojnih projekata za pojedina klimatska područja i kategorije stoke i njihov razvoj. Upotreba različitih domaćih životinja i strategija uzgoja za povećanje efikasnosti korištenih resursa.

Literatura:

Obvezna literatura:

1. Knežević, I., Mijić, P., Antunović, Z., Baban, M. (2009): Stočarstvo u tropskim i suptropskim uvjetima. Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek.

Preporučena literatura:

1. Legel. S. (1989): Nutztiere der Tropen und Subtropen. Band 1: Rinder. SHirzel Verlag, Leipzig.
2. Pagot, J. (1992): Animal Production in the Tropics and Subtropics. The Macmillan Press Ltd.
3. Payne, W. J. A., Hodges, J. (1997): Tropical Cattle, origins, breeds and breeding policies. Blackwell Science, Ltd.
4. Payne, W. J. A., Wilson, R. T. (1999.): An Introduction to Animal Husbandry in  the Tropics. Blackwell Science, Ltd.

Cilj predmeta je upoznati polaznike diplomskog studija sa sistematikom gljiva te simptomima, biologijom, ekologijom i mjerama suzbijanja važnih uzročnika bolesti povrća i cvijeća.

Cilj kolegija: upoznavanje studenata s novijim uzgojnim i selekcijskim postupcima u proizvodnji mesa, mlijeka, vune i dlake s obzirom na specifičnost ovčarske i kozarske proizvodnje. Osposobiti polaznike u pravcu provođenja novijih uzgojno-tehnoloških postupaka u ovčarstvu i kozarstvu.

Nakon uspješno završenog kolegija student je osposobljen: definirati metode uzgoja i nasljeđivanja ovaca i koza; objasniti rasplođivanje ovaca i koza te opisati metode detekcije estrusa ovaca i koza; definirati čimbenike proizvodnosti i kvalitete ovčjeg i kozjeg mlijeka, mesa, vune ili dlake te objasniti klaoničku obradu i klasifikaciju ovčjih i kozjih trupova; objasniti specifičnosti hranidbe različitih kategorija ovaca i koza i izračunati njihove optimalne hranidbene potrebe te samostalno izbalansirati obroke ovaca i koza različitih dobnih kategorija; izračunati opterećenje pašnjaka i organizirati njihovo kvalitetno korištenje; objasniti metabolički status i smještaj ovaca i koza; objasniti selekcjju ovaca i koza, analizirati uzgojne programe u ovčarstvu i kozarstvu te opisati ekološku ovčarsku i kozarsku proizvodnju; komentirati, argumentirano i kritički, zadanu temu iz ovčarstva i kozarstva.

Cilj kolegija je uporabom informatičke tehnologije upoznati studente s osnovama matematičkog i kompjutorskog modeliranja, analitičkog aspekta sustava proizvodnje bilja, matematičkim opisom elemenata i poveznica sustava. Studenti će usvajanjem planiranih kompetencija naučiti kako razviti simulacijski model na osnovi svojstava ageoekosustava, posebice tla, fizioloških procesa u biljci i interakcije tla i biljke s posebnim naglaskom na usvajanje hraniva i formiranje prinosa.

Mikrobiocenozna populacija tla i njihov značaj u gospodarenju tlom i usjevima.

Cilj predmeta je dati studentima osnovna znanja o teoriji međunarodnih tržišnih odnosa, o politici međunarodne razmjene, vanjskotrgovinskih poslova, strategije te osnovnim međunarodnim integracijama i ekonomskim organizacijama, s posebnim osvrtom na poljoprivredne proizvode.

Ishodi učenja:

1. Definirati i razlučiti teoriju međunarodne trgovine i svjetskog tržišta
2. Imenovati i objasniti liberalizam, protekcionizam, carinsku zaštitu, prelevmane i bescarinsku zaštitu, ekonomska neefikasnost uvođenja carina
3. Znati izračunati opseg i strukturu vanjstrgovinske razmjene, trgovinske i platne bilance, koeficijent koncentracije uvoza/ izvoza, škare cijena, vanjskotrgovinski multiplikator
4. Usporediti i vrednovati različite ciljeve i motive nastupa na stranom tržištu
5. Odrediti i objasniti značaj međunarodnih integracija i međunarodnih ekonomskih organizacija
6. Nabrojati i objasniti osnovna načela funkcioniranja Svjetske trgovinske organizacije
7. Interpretirati najvažnije elementi kojima se kontrolira domaća poljoprivredna politika unutar zajedničkih okvira WTO sporazuma
8. Opisati značaj i način funkcioniranja međunarodnih financijskih organizacija

Cilj ovog kolegija je objasniti koncept uzgojnog programa i metoda u selekciji domaćih životinja. Studenti koji upišu ovaj kolegij imat će priliku detaljno analizirati kvantitativna svojstva uz primjenu rodovnika i genomskih informacija te naučiti kako primijeniti suvremene spoznaje i znanja s ciljem oplemenjivanja domaćih životinja i unaprjeđenja uzgojnih programa. Polaganjem kolegija, studenti će biti sposobni kreirati uzgojni program za suvremene pasmine namijenjene intenzivnom uzgoju, te ugrožene ili lokalne pasmine namijenjene ekstenzivnom i održivom uzgoju odnosno njihovom genetskom očuvanju.

Na modulu Kukci i ostali štetnici povrća i cvijeća studenti će biti upoznati s:

• biologijom i ekologijom štetnika koji se javljaju na povrću i cvijeću
• simptomima napada od različitih štetnika na povrću i cvijeću
• mjerama integrirane zaštite povrća i cvijeća od štetnika
• posebno će biti obrađene kemijske mjere zaštite bilja koje se primjenjuju na povrću i cvijeću

Cilj kolegija je upoznati studente s osnovama kreiranja i uporabe kompjutorskih sustava odlučivanja. Usvajanjem predviđenih kompetencija studenti će biti sposobni razviti sustave za odlučivanje s aspekta fertilizacije, zaštite bilja i ekonomske učinkovitosti proizvodnje.

Cilj kolegija je polaznike studija upoznati s principima i sustavima fertilizacije u uzgoju povrća i cvijeća, s osnovama proizvodnje mineralnih i organskih gnojiva, te svojstvima gnojiva i kondicionera. Svladavanjem predviđenog programa studenti će biti osposobljeni samostalno izračunati potrebnu gnojidbu i kondicioniranje tala, te upoznati osnovne kompjutorske programe koji su u uporabi u RH.

Ciljevi predmeta:

Upoznati studente s teoretskom osnovom mehanizama za kontrolu ponašanja domaćih životinja u funkcionalnim procesima. Osposobiti ih za promatranje ponašanja životinja različitih nivoa domestikacije i pasmina. Mogućnost primjene metoda ocjene ponašanja životinja u praksi, držanja i njihova korištenja.

Očekivani ishodi učenja za predmet 

1. objasnit osnovne mehanizme fiziološkog i etološkog ponašanja domaćih životinja,
2. opisati i prepoznati oblike ponašanja u funkcionalnim procesima,
3. ukazati na pogreške u postupanju sa životinjama,
4. poznavati i predvidjeti ponašanje domaćih životinja tijekom hranjenja, napajanja, defekacije, uriniranja, odmora, preživanja, spavanja, igre i reprodukcije,
5. prepoznati moguće poremećaje u ponašanju domaćih životinja,
6. preporučiti minimalne uvjete za ispunjavanje mjera dobrobiti domaćih životinja, 
7. iz proučenog seminarskog rada kritički prosuditi najnovije znanstvene i stručne literaturne spoznaje, te donijeti određene zaključke.

Sadržaj predmeta:

Fiziološki i etološki mehanizmi ponašanja domaćih životinja, opis tipova ponašanja u funkcionalnim procesima, sposobnost učenja i prilagodbe za realizaciju tipova ponašanja, greške u postupanju sa životinjama, primjena farmaceutskih sredstava u ponašanju životinja. Ponašanje goveda, svinja, ovaca, koza, konja, peradi, kunića, pasa i mačaka kod hranjenja, napajanja, defekacije, uriniranja, odmora, preživanja, spavanja, igre i reprodukcije. Orijentacija u prostoru i vremenu, formiranje rang redoslijeda, dobrobit životinja, transport životinja. Tijekom izrade seminara proučiti će se radovi objavljeni u referentnim časopisima. U izvođenju vježbi koristit će se praktična demonstracija i prikazivanje filma. 

Literatura:

Obvezna literatura:

1. Fraser, A. F., Broom, D. M. (1998): Farm animal behaviour and welfare. Third edition. CAB International,Oxon, New York.
2. Pavičić, Ž. (2006): Opća etologija. Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
3. Vučinić, M. (2006): Ponašanje, dobrobit i zaštita životinja. Veterinarska komora Srbije, Beograd.

Preporučena literatura:

1. Hulsen, J. (2007): Cow Signals. Roothbont, Natherlands.
2. Knierim, U. (2002): Grundsätzliche ethologische Überlegungen zur Beurteilung der Tiergerechtheit bei Nutztieren. Dtsch. tierärztl. Wschr. 109, 261-266. 
3. Sambrus, H. H. (1978): Nutztierethologie. Verlag Paul Parey, Berlin-Hamburg.

Kolegij "Ekosustavi u ekološkoj poljoprivredi" ima za cilj upoznati polaznike kolegija s ekosustavima u bilinogojstvu i stočarstvu, njihovim utjecajem na okoliš, proizvodnim ograničenjima i ekonomskim potencijalima i učincima. Izradom interdisciplinarnog projekta  polaznici će biti osposobljeni izraditi ekonomsku analizu i tehnološki proizvodni projekt ekološkog gospodarstva

Cilj kolegija je obučiti studente pravilnom ustrojavanju i održavanju povoljnih odnosa između čimbenika namijenjenih proizvodnji voća, grožđa i vina, racionalnom obavljanju procesa rada te uspješnom vođenju radnih procesa s ciljem ostvarivanja ekonomične i rentabilne proizvodnje

Ishodi učenja:

1. Definirati oblik poljoprivrednog gospodarstva i analizirati teoriju proizvodnje
2. Izračunati optimalnu razinu intenzivnosti ulaganja u skladu s razinom cijena na tržištu
3. Normirati učinak rada ljudi strojeva pri obavljanju radova u voćnjaku i vinogradu
4. Imenovati i objasniti troškove sredstava za rad, predmeta rada, rada ljudi te amortizacije i kamata
5. Prikazati kretanje stalnih, promjenjivih i ukupnih troškova
6. Sastaviti kalkulaciju cijene koštanja i analizirati produktivnost rada, ekonomičnost i rentabilnost proizvodnje
7. Razlučiti strukturu tržišta poljoprivrednih proizvoda i tržišne čimbenike
8. Imenovati i analizirati sve McCarty-eve elemente marketing miksa
9. Definirati glavne elemente komunikacijskog marketing miksa pri proizvodnji voća, grožđa i vina

Simptomatologija, biologija, ekologija i determinacija najvažnijih uzročnika bolesti strnih žita, kukuruza, industrijskog i krmnog bilja. Uzgoj patogena u laboratorijskim uvjetima i proučavanje morfoloških, kulturalnih i biometrijskih karakteristika. Integrirana zaštita ratarskih kultura od uzročnika bolesti. Studentima će se preporučiti naslovi seminarskih radova i relevantni časopisi sa znanstvenim i stručnim člancima potrebnim za njihovo pisanje prema znanstvenom interesu polaznika.

Kolegij "Agrotehnika i sustavi biljne proizvodnje" za cilj ima upoznati studente s izabranom građom nastavnog materijala koja predstavlja nadgradnju znanja usvojenih na preddiplomskom studiju, a koja su prvenstveno obrađena na modulu "Osnove bilinogojstva". Teme obrađene ovim kolegijem uvjetno se mogu podijeliti na pet osnovnih, a to su: A) Obrada tla (melioracijska obrada tla, uređenje zemljišta u ravnicama i nagnutim terenima (korekture reljefa), popravke fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava tla, reducirana obrada tla, konzervacijska obrada tla i sustavi u svijetu i Europi); B) Gnojidba (gospodarenje/ekonomija humusom, postupci sa žetvenim ostacima, zelena gnojidba, kalcizacija, gnojidba organskim i mineralnim gnojivima, kondicioniranje); C) Način korištenja tla (sustavi gospodarenja tlom, sustavi biljne proizvodnje – plodored, slobodna plodosmjena, monoprodukcija, združeni usjevi); D) Biljna reprodukcija (agrotehnika/načini sjetve i sadnje usjeva, tretiranje sjemena za sjetvu, određivanje kvalitete sjemenskog materijala, osvrt na propise u prometu sjemena); E) Praktični aspekti agrotehnike i sustava biljne proizvodnje (laboratorijske vježbe vezane za obradu tla, agrikulturnu mehaniku, gnojidbu tla, proračuni za gnojidbu kultura, kvaliteta sjemena, norme sjetve, terenske vježbe iz obrade, sjetve i plodoreda).