Cilj je predmeta upoznati studente s latinskom epigrafskom i diplomatičkom građom hrvatskoga ranog srednjeg vijeka, koja je nastala u osvit kršćanstva, čimbenika koji uvelike određuje karakter navedene građe, ponajviše one urezane na kamenu. Posljedično bi onda studenti trebali upoznati i fizionomiju hrvatskoga i dalmatinskoga kulturnog prostora. Jednako tako, cilj je predmeta uočiti i razumjeti nužnost filološkog pristupa u tumačenju pisanih izvora – osobito uzimajući u obzir društveno-povijesni kontekst.
Predmet je namijenjen studentima Odjela za klasičnu filologiju, ali i studentima drugih odjela koji ovim predmetom mogu proširiti ili produbiti znanja stečena na matičnim odjelima. Ponajprije se misli na studente Povijesti, Arheologije, Povijesti umjetnosti, no i na sve one koje zanima srednji vijek i/ili povijest hrvatske države.Po završetku studija student će moći:
- definirati i locirati najvažnije epigrafske i diplomatičke spomenike u hrvatskoj državi i carskim dalmatinskim gradovima;
- kritički pristupiti tumačenju latinske baštine ranoga hrvatskog srednjeg vijeka;
- razumjeti značaj filološke obradbe epigrafskog i diplomatičkog korpusa;
- povezati povijesnokritički i filološki pristup navedenoj građi;
- uočiti vrlo izraženu hrvatsko-dalmatinsku suprotnost u pogledu kulturne i jezične fizionomije;
- pratiti kontinuitet i diskontinuitet europske kulture, njezino propadanje i obnavljanje u tekstovnoj predaji;
- opisati pismenost ranosrednjovjekovne države, samostanȃ i vladarskoga dvora;
- objasniti ulogu i djelovanje samostanȃ;
- razumjeti kontinuitet rimskoga života u gradovima na istočnoj obali Jadrana.
- Nositelj kolegija: Ankica Bralić Petković