Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij

CILJ KOLEGIJA: 

Cilj je pružiti studentima dodatne spoznaje i potaknuti u njima kritičko preispitivanje i razvoj sociološke imaginacije (načina mišljenja) kako bi potpunije razumijevali suvremeno društvo, vlastiti položaj i položaj pravničke struke i profesije u društvu. Sadržaj kolegija stoga je uglavnom usredotočen na teme od profesionalnog interesa za buduće pravne profesionalce. Specifični ciljevi predmeta su:

1. opisati i analizirati kontekst nastanka društvenih znanosti i njezine kritike modernoga društva
2. razlikovati osnovne metode društvenih istraživanja i uočiti njihovu relevantnost za pravničku profesiju
3. kritički evaluirati relevantne društvene procese
4. opisati i analizirati suvremene društvene fenomene i njihov utjecaj na pravničku profesiju
5. interpretirati društvene fenomene u kontekstu odnosa prava i društva i kritički analizirati njihove međuodnose
6. usporediti ulogu pravne struke u modernom društvu s drugim relevantnim strukama i organizacijama
7. uočiti i vrednovati predstojeće društvene izazove u kontekstu budućeg zanimanja (pravna kultura, umjetna inteligencija i pravo, pravničko izgaranje i slično).

Sociologija je obvezatan predmet na gotovo svim pravnim fakultetima u svijetu bez obzira što je nalazimo pod različitim naslovima (uvod u sociologiju, opća sociologija, sociologija prava, sociologija devijantnosti, pravna sociologija, pravna antropologija). Njezina je zadaća da budućim pravnicima pruži uvide u složene društvene procese koji predstavljaju okosnicu za razumijevanje i kritičku evaluaciju buduće pravničke profesije.

Budući da je pravo društveni fenomen koji nije moguće razumijevati bez prethodnog razumijevanja modernoga društva ovim se kolegijem želi budućim pravnicima omogućiti bolje razumijevanje njihove buduće društvene uloge kao i društvenih očekivanja od pravničke profesije. Predavanja na kolegiju podijeljena su na dva dijela:

• 1. dio predavanja obuhvaća uvod u društvo: a. opći uvod u sociologiju kao znanost, b. društvo i kultura kao kontekst, c. društvene norme – oblici, moral i pravo, norme i društvena kontrola i kršenje društvenih normi.
• 2. dio obuhvaća sociološki pristup proučavanju prava: a. pravo kao oblik društvene norme – komunikacija, jezik i pravo, b. društveno proučavanje prava – otkriće prava kao teme sociologije, otkriće sociološkog u pravu i neki suvremeni uvidi, c. sociologija prava – određenje područja, definicija i predmet, metode istraživanja, ciljevi i osnovni problemi sociologije prava, d. pravo kao kultura/pravna (ne)kultura (podtema: pravo i igra) i e. odabrane teme pravne (ne)kulture – o obrazovanju studenata prava, pravo i književnost, utjecaj filma na razvoj pravne kulture, prigovor savjesti i pravnička profesija i umjetna inteligencija i pravo.

Osiguranje u suvremenim uvjetima života ima univerzalnu vrijednost i nezaobilazno je u gospodarskom životu. Cilj predmeta je da studenti usvoje znanja o ugovoru o osiguranju, pravima i obvezama stranaka ugovora o osiguranju, vrstama osiguranja, shvate značaj i nužnost osiguranja te da stečena znanja mogu primijeniti na stvarne situacije. U okviru predmeta proučavaju se pozitivni propisi koji reguliraju materiju osiguranja koji se potom primjenjuju na stvarne situacije sa stajališta ugovornog prava osiguranja.

Tematske cjeline: 

1. Uvod i povijesni razvoj osiguranja
2. Pravo osiguranja i izvori prava osiguranja
3. Vrste osiguranja
4. Ugovor o osiguranju (elementi ugovora o osiguranju, obilježja ugovora o osiguranju, stranke ugovora o osiguranju, sklapanje ugovora o osiguranju, trajanje ugovora o osiguranju, polica osiguranja, obveze stranaka, odgovornost, uvjeti osiguranja, zastara prava, prijenos ugovora)
5. Višestruko i dvostruko osiguranje
6. Suosiguranje
7. Podosiguranje
8. Osiguranje osoba
9. Osiguranje života
10. Ugovor o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja
11. Ugovor o osiguranju imovine
12. Osiguranje od odgovornosti

U okviru predmeta studenti se upoznaju s pitanjima iz područja pomorskog i općeprometnog prava (stjecanje znanja o osnovnim institutima i ostalim bitnim sadržajima iz cestovnog, željezničkog, zračnog i pomorskog prava i prava unutarnjim vodama) i prava transportnog osiguranja.

Kolegij Pomorsko i općeprometno pravo daje studentima opći uvid i osnovna znanja iz područja svih grana prometnog prava, stavljajući posebni naglasak na pomorsko pravo. Objašnjava se mjesto prometnog prava u sustavu pravnih i gospodarskih znanosti; proučavaju se ugovori o prijevozu (robe i putnika), prijevozne isprave i odgovornosti za štetu u svim granama prometa. Studenti se upoznaju s domaćim i međunarodnim prijevozom robe u pomorstvu, plovidbi unutarnjim vodama te cestovnom, željezničkom i zračnom prometu.  Proučava se zaštita prava putnika u okviru domaćeg i međunarodnog prijevoza morem, unutarnjim vodama, cestom, željeznicom i zrakom. Upozorava se i na onečišćenje okoliša koje može nastati kao  posljedica uporabe prijevoznih sredstava. Posebno se obrađuje i uloga osiguranja u prometnom pravu (osnovni pojmovi iz osiguranja, obvezna osiguranja, kasko osiguranje).